Može li se danas, u eri industrijske hrane i zatrovanog okoliša, primijeniti ona biblijska "neka hrana bude tvoj lijek". Kako sastaviti jelovnik kojim ce se postici ravnoteža u tijelu, održati ili vratiti izgubljeno zdravlje? Jedemo li mi hranu ili ona nas? Savjeti o zdravoj prehrani pljušte sa svih strana. Bombardiraju nas kontradiktornim informacijama o zdravom i nezdravom, o pametnim napicima, funkcionalnoj hrani, agresivno se reklamiraju novi pripravci vitamina i minerala, redukcijske dijete. Što izabrati u toj šumi poruka? Potraga za izgubljenom zdravom hranom dovela nas je cak i do novog poremecaja u prehrani - opsjednutošcu zdravom hranom. Nakon što je medicina "osvijestila" bulimiju i anoreksiju pocelo se govoriti i o tom novom poremecaju.
Povratak jednostavnim namirnicama
Neke od odgovora na navedena pitanja potražili smo kod nutricionistice dr. Lejle Kažinic Kreho koja se desetak godina u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj bavi prehranom. Na londonskom sveucilištu magistrirala je klinicku nutriciju i clanica je britanskog nutricionistickog društva. Nedavno je dio svojeg znanja za široku citalacku publiku pretocila u primjenjiv prirucnik "Prehrana u 21. stoljecu". Knjiga je pobudila velik interes i medu najprodavanijim je naslovima posljednjih mjeseci. Preglednost, jednostavnost i primjenjivost vjerojatno su pridonijeli popularnosti knjige. Poglavlja su posvecena prehrani za žene, muškarce, djecu, stariju dob, osobe pod stresom. Nalazimo i savjete o aditivima, sirovoj hrani i vegetarijanskoj prehrani. Autorica je primijenila 12 znanstvenih odgovora na pitanje može li hrana biti užitak i lijek.
"Jesti zdravo ne znaci jesti posebnu vrstu hrane, vec samo znati pravilno izabrati. Možda netko ocekuje da ce prehrana 21. stoljeca biti super futuristicka, nešto u tabletama. Baš suprotno, vracam se starim korijenima, jednostavnim namirnicama i pokušavam pokazati kako pravilno kombinirati sve ono što se uobicajeno nalazi na kuhinjskim policama. Današnji dijetetski programi odgovaraju na pitanje kako smršaviti. Medutim, valja gledati kako održavati zdravi tjelesni indeks mase i uz to imati zdrave sve ostale vitalne funkcije u tijelu. Hrana treba biti užitak i lijek", tvrdi doktorica.
Koju hranu treba preferirati, a što izbjegavati?
Uvijek nam nešto zabranjuju. Kod mene nema zabranjene hrane jer je nemoguce tako živjeti. Medutim ima hrane koja je bolja i ona koja je lošija. Zbog toga je važno nauciti kombinirati da bi obrok na tanjuru bio zdrav. U toj funkciji dolazi nam hrana niskog glikemijskog indeksa koja izaziva lagano lucenje šecera i glukoze u našem krvotoku. Klinicki je dokazano da je jedino sredstvo smanjenja lošeg kolesterola i podizanje dobrog hrana niskog glikemijskog indeksa. To su upravo jednostavne i ekonomicne namirnice, medu kojima su favoriti zobene pahuljice, grah, leca, slanutak. One su osnova za kombinacije s kvalitetnim bjelancevinama, kao što je riba. Preferiram plavu ribu skušu, sardele, palamide, koje sadrže omega 3 esencijalne masne kiseline. I to je riba koja je prihvatljiva cijenom, dostupna na tržištu, a bitno je i to što je rijec o divljoj ribi. Uz ribu, spomenimo i kvalitetno purece i pilece meso.
Što je s crvenim mesom?
Ne zabranjujem ga, ali ne treba ga jesti više od jednom tjedno i nikada odrezak ne treba biti veci od našeg dlana. Crveno meso dobro je za željezo u krvi, ali je dokazano da sadrži visoku razinu zasicenih masnih kiselina i podiže kolesterol.
Indeks visoke sitosti
Nova klasifikacija hrane je ona indeksa "visoke sitosti", a autorica joj je dr. Sussane Holt iz laboratorija u Sidneyu. Napravili su indeks hrane visoke sitosti i naveli 10 top-namirnica. Nova klasifikacija može pomoci u borbi protiv pretilosti. Prva na listi hrane koja nas cini najsitijima je krumpir, iza toga je riba, mahunarke i dosta namirnica s indeksom niskog glikemijskog indeksa. Poznato je da svi bježe od krumpira kada su na dijetetskim programima, a krumpir ima i izrazito visok glikemijski indeks. Medutim, ako krumpir jedemo s grahom, koji ima niski glikemijski indeks, onda ste na svom tanjuru dobili zdrav obrok koji vas je zasitio, a nema previsok glikemijski indeks. Dakle, osim što je zdrav, ostavlja dugotrajan osjecaj sitosti i energije.
Koje su najcešce pogreške u prehrani?
Mislim da ljudi ne znaju kombinirati namirnice. Jesti zdravo ne znaci da treba nešto posebno kupovati i kuhati. Svojom knjigom želim pobiti taj mit. Uopce nije potrebno biti posebno vješt kuhar, a svi sastojci navedeni u knjizi mogu se nabaviti u Hrvatskoj. Kad je rijec o namirnicama, ne volim reci zdravo i nezdravo, niti nisam sklona drugim iskljucivostima. Danas smo bombardirani ponudama svakojakih suplemenata. I svjesna sam da je prosjecan gradanin konfuzan i ne zna što da uzme. Ukoliko nam je prehrana zdrava i uravnotežena, ta ogromna kolicina dodataka prehrani uopce nam ne treba. Uzimanjem takvih pripravaka ponekad ljudi mogu više sebi naškoditi, jer postoji interakcija izmedu suplementa i nekog medikamenta. Mnogi ljudi to ne znaju i mogu si pogoršati djelovanje sintetskog lijeka koji svakodnevno uzimaju. Svi nam nude ginseng za vitalnost i smirenje, što je istina. Ako smo pod stresom, on je dobar antistres pomagac, ali je ujedno i stimulator. Ako ujutro popijemo kavu i uzmemo ginseng, to ce nas dovesti u stanje hiperaktivnosti i bit ce nam još gore. Generalno trebamo svi isto jesti, ali kod pojedinih kategorija treba povecati odredenu skupinu namirnica.