Vlada bi vec ovog tjedna trebala pokrenuti privatizaciju Hrvatske poštanske banke (HPB), najvece banke u domacem vlasništvu. Kako doznajemo, plan je da Vlada Ministarstvu financija vec na današnjoj sjednici ili najkasnije sljedeci tjedan dade zeleno svjetlo za raspisivanje natjecaja za savjetnika za privatizaciju te banke u kojoj je država izravno vlasnik 51,46 posto dionica.
Uz to, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) ima 20,18 posto dionica, dok je Hrvatska pošta vlasnik 27,9-postotnog udjela.
Savjetnik kojeg ce Vlada birati na medunarodnom natjecaju trebao bi osmisliti najbolji nacin privatizacije i za državu, odnosno državni proracun, ali i za banku. No, u Vladi imaju plan koji bi osigurao i prihode državnom proracunu, privatnog vlasnika banci te svježi kapital za njezin daljnji razvoj.
Zasad se najozbiljnije, otkrivaju naši izvori, razmišlja o tome da se privatizacija HPB-a provede na nacin da banka na kraju ipak ostane u dominantnom domacem, ali ne više državnom vlasništvu. Tako bi prvi korak u privatizaciji bila dokapitalizacija, kroz koju bi Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) stekla udio od 20 do najviše 25 posto. Na taj bi nacin Hrvatska poštanska banka dobila dodatni kapital potreban za daljnji razvoj i povecanje plasmana stanovništvu i gospodarstvu.
Nakon dokapitalizacije udio sadašnjih dionicara bi se smanjio pa bi tako i država s postojecih 51,46 posto pala najvjerojatnije na oko 35 posto, a pao bi postotak vlasništva Pošte i HZMO-a, koji bi zajedno imali oko 30 posto dionica u HPB-u.
U privatizaciju državnog udjela išlo bi se tek nakon toga, a plan je da dionice kojima je država vlasnik preuzmu obavezni mirovinski fondovi. Kako doznajemo od naših izvora iz Vlade, "mirovinci" su zainteresirani za tu transakciju.
Sva cetiri mirovinska fonda na taj bi nacin u HPB-u kupila najviše po osam posto udjela, ali bi zajedno imala najveci vlasnicki utjecaj u toj banci. Naši sugovornici iz mirovinskih fondova zasad ne žele govoriti o detaljima takvog plana i isticu da ce Vlada za prodaju svoga udjela raspisati natjecaj te da se unaprijed ne može govoriti kako ce on završiti, ali nacelno priznaju interes za HPB.
Ako bi se ova privatizacija rasplela na taj nacin, banka bi dobila privatne vlasnike, ali bi i dalje dominantno bila u vlasništvu domaceg kapitala, i to putem mirovinskih fondova koji upravljaju mirovinskom štednjom hrvatskih gradana, ali i kroz Poštu i HZMO.
Privatizacija samo po cijeni dionice vecoj od one iz 2010.
Dokapitalizacija od 450 milijuna kuna koju je država provela 2010. godine mogla bi biti problematicna iz perspektive tržišnog natjecanja jer Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja razmatra je li rijec o državnoj potpori. Po našim informacijama, ta se transakcija ne bi smatrala potporom ako bi HPB u buducnosti bio privatiziran po cijeni dionice koja je veca od one po kojoj je odradena dokapitalizacija, a tada je cijena bila 1.761 kunu.