Ministar financija Slavko Linic izjavio je danas kako u proracunu nece biti prostora za Hrvatsku poštansku banku (HPB) i Croatia osiguranje te kako one trebaju na tržište, a vjerojatno je da u privatizaciju idu ove godine.
Ne razmišljamo da su prihodi od privatizacije ono što ce u ovom trenutku spašavati prihodovnu stranu proracuna, iako treba poslati poruku da je privatizacija u funkciji smanjenja našeg vanjskog duga, pokrica deficita ove godine, jer je to nešto što ce rejting agencije i sami kreditori cijeniti, kazao je Linic odgovarajuci na pitanja novinara nakon današnje sjednice Vlade.
U isto vrijeme, dodaje, želimo jasno poslati poruku da je Hrvatska okrenuta tome da bude zemlja tržišne ekonomije i da je realni sektor taj kojeg treba prepustiti privatnim poduzetnicima.
"Posao države, kad gledamo u financijskom sektoru, je kako privatnike pokušati poduprijeti u bitki za izvoz, za investicije, a to možemo uvijek kroz HBOR. Prema tome, sve što budemo iz proracuna izdvajali, sve što trebamo dati za kapitalne vrijednosti onda ce to biti u HBOR-u, a to znaci da prostora u proracunu za HPB, za razvoj Croatia osiguranja nema i ocjenjujemo da trebaju ici na tržište i da ce vjerojatno privatnici, poduzetnici imati daleko više uspjeha u vodenju tih sustava", kazao je.
"Vjerojatno ce biti ove godine, ali dozvolite da o tome ipak odlucuje vlada", kazao je ministar financija na upit da li ce do privatizacije HPB-a i Croatia osiguranja doci ove godine.
Komentirajuci novinarsku primjedbu kako se premijer Zoran Milanovic danas založio da se u uvodenje poreza na imovinu ne ulazi preko noci, dok je ministar financija zagovornik njegovog brzog uvodenja, Linic je kazao kako je to ideja stara, kada se gleda u dijelu politicke koalicije, još od 2007.
Napominje pritom kako je to i pitanje povjerenja u upravu da može kvalitetno pripremiti prijedloge te kako to nije samo pitanje imovine vec i pitanje decentralizacije.
Porez na imovinu, kaže Linic, treba biti okosnica i osnov financiranja lokalne samouprave, a onda se mora definirati lokalna samouprava, koje opcine imaju mogucnost fiskalnih kapaciteta s novim porezima i mogu se baviti djelatnostima kao što su obrazovanje, zdravstvo, predškolski uzrast, a koje ne, i u tom dijelu je bitno mijenjati Zakon o lokalnoj samoupravi.
"Prema tome, nije to samo pitanje sredivanje zemljišnih knjiga, podataka o imovini i vlasništvu, nego i pitanje decentralizacije i vrlo jasnih poruka što je to lokalna samouprava u Hrvatskoj, a to mora biti gotovo za iducu godinu", kazao je. (Hina)