Po hitnom postupku u saborskoj su proceduri izmjene i dopune Zakona o zracnim lukama. Uvodi se mogucnost davanja koncesija za gradnje i upravljanje zracnom lukom, a maksimalno trajanje koncesije je limitirano na 40 godina. Po zakonskom prijedlogu koncesijom se može steci pravo gradnje i upravljanja odredenim dijelom zracne luke ili pak pravo upravljanja njome.
Utvrduje se i da je interes Republike Hrvatske gradnja zracnih luka te izvlaštenje nekretnina za gradnju. Zakonske izmjene govore i o koncesiji s obilježjima javno-privatnog partnerstva. Odluku o koncesiji donosi Vlada, koncesijska naknada je prihod državnog proracuna, a dijeli se sa suvlasnicima zracne luke - županijama i jedinicama lokalne samouprave. U ove se zakonske promjene ide i zbog izgradnje novog putnickog terminala i stajanke u Zracnoj luci Zagreb.
Uz državu, koja ima 51 posto udjela, suvlasnici pulske zracne luke su Istarska županija i Porec s po 15 posto, Pula ima osam posto, Labin tri, Rovinj dva te Pazin i Buje po jedan posto udjela. Temeljni kapital je 81,4 milijuna kuna.
- Koncesija je dodatna mogucnost, koja može jako dobro doci, komentirao je Valerio Drandic, predsjednik NO-a Zracne luke Pula, promjene u zakonu. Vjeruje da je Vlada uvela tu mogucnost jer je svjesna da ce jako teško sada, ali i u buducnosti iz državnog proracuna, pa cak i iz kredita, moci osigurati znacajna sredstva za ulaganja u zracne luke. Smatra da je rano govoriti o tome hoce li se u Puli time okoristiti, ali je koncesiju nazvao "prilikom".
Veli da u pulskoj zracnoj luci imaju vrlo ambiciozne planove, vrijedne milijune eura, koji su uglavnom dovedeni do razine idejnih rješenja. Ministarstvo prometa teško može izdvojiti taj novac, a ostali suvlasnici još i manje, veli Drandic. Ti su projekti pretkandidirani za strukturne fondove Europske unije, koji su namijenjeni clanicama pa se vjerojatno prije 2014. nece moci koristiti.
- Dobro je što su ti naši projekti ušli u nacionalne prioritete, kaže Drandic. Po njemu bi oni takoder mogli biti i predmet eventualnog koncesijskog modela.
U Planu razvoja Zracne luke Pula od 2011. do 2015. prioritet je prilagodba postojecih putnickih objekata europskoj regulativi, što ukljucuje prilagodbu schengenskom i neschengenskom protoku putnika. U planu su izgradnja restorana i ugostiteljskog objekta u putnickoj zgradi, koju treba proširiti, valja izgraditi multifunkcionalni hangar, stajanku za avijaciju i centar spasilacko-vatrogasne službe te rekonstruirati i instalirati svjetlosnu signalizaciju i sustav preciznog prilaženja - CAT II.
Buduci da oko 95 posto prometa u pulskoj zracnoj luci cine turisti Drandic smatra logicnim da se u ulaganje jace ukljuce istarske turisticke tvrtke, pa i u upravljanje. Takoder, i o njima bi se moglo razmišljati kao o mogucim koncesionarima.
- Bitno je da Istra dobije zracnu luku koja ce ispunjavati sve medunarodne standarde, porucuje Drandic.