Najave izgradnje treceg bloka plominske termoelektrane aktualizirale su javna negodovanja Istrana, usmjerena ne toliko protiv same elektrane, koliko protiv namjeravanog energenta koji bi, po stavu državne vlasti i njenog HEP-a, trebao biti ugljen, a po važecem županijskom prostornom planu - plin.
I ne samo to: tim je dokumentom ogranicena ukupna snaga plominskih elektrana, postojecih i planiranih, na 335 megavata - što je zbroj snage dviju aktivnih elektrana, od kojih bi se "jedinica" i njenih 125 MW doduše ugasili, ali bi samo najavljena "trojka" trebala imati ogromnih 500 MW.
Nepotrebni megavati
To su cinjenice koje ce trebati promijeniti ako se doista želi izgraditi TE Plomin III te snage i na ugljen. Bit ce zanimljivo vidjeti tko ce i kako u Istri imati politicke volje i snage za "prilagodavanje" županijskog plana državnim energetskim ambicijama ili pak za cvrsto oponiranje ugljenu kao energentu, pa i ovoj županiji nepotrebnim megavatima struje.
Prica ce biti tim zanimljivija jer se kao potencijalni investitor spominje Adris grupa, dakle, istarski koncern koji bi svoju zaradu reinvestirao ovdje, a ne u inozemstvu ili priko Ucke, što se svida i istarskom županu Ivanu Ninu Jakovcicu, bez obzira što je jedan od Adrisovih bitnih igraca i njegov trenutno najjaci politicki oponent Plinio Cuccurin.
Bit ce zanimljivo pratiti i kako ce se oko trece "plominke" na ugljen postaviti i najjaca istarska stranka - IDS. Podsjetimo, još od polovice 1990-ih ta je stranka aktivno zagovarala supstituciju tog energenta plinom i vrlo energicno predvodila, na kraju neuspješnu, borbu gradana Istre protiv "dvojke" na ugljen.
Takoder, nema sumnje da je IDS najzaslužniji što u Prostornom planu Istarske županije, od srpnja 2008. i izmjena koje je donijela njena skupština, piše: "Nova TE Plomin III mora koristiti plin kao energent". Tocno godinu dana prije donošenja tih izmjena mladi IDS-ovci pokrenuli su peticiju protiv TE Plomin III na ugljen, reagirajuci tako na HEP-ove namjere da taj energent koristi i u buducoj termoelektrani.
"Borit cemo se svim legitimnim sredstvima da sprijecimo da ugljen bude energent buduce termoelektrane", rekao je tada u ime pokretaca, Kluba mladih IDS-a, njegov ondašnji predsjednik Tedi Chiavalon, danas glavni tajnik stranke. Tog je ljeta i jeseni skupljeno nekoliko tisuca "protivnickih" potpisa gradana Istre. Kasnije je peticija nastavljena virtualnim putem, preko internetskih stranica IDS-a, istina, uz ogradu da takvi potpisi nemaju pravnu valjanost, ali da su ipak iskaz "volje gradana Istre".
Hakirane stranice
S obzirom na to da se i ovih dana iz te peticije spominju razne tisuce potpisa gradana Istre, zanimalo nas je kolika je, naposljetku, ta "volja" u tocnim brojkama bila. Pitali smo to jucer Tedija Chiavalona. Nakon provjere podataka u stranackoj arhivi rekao je da imaju ukupno 2.872 imena i prezimena i potpisa, bez adresa i nekih osobnih brojeva poput OIB-a, JMBG-a ili onog iz osobne iskaznice.
Što se pak online "potpisa" tice, preciznog podatka nemaju jer su im, napominje Chiavalon, stranice bile nekoliko puta hakirane pa su ti potpisi izgubljeni. Kaže da na sad aktivnom popisu, koji mi nismo uspjeli naci, imaju 205 potpisa, ali pitanje je koliko su vjerodostojni jer ih ima i pod pseudonimima.
U duhu one o povijesti kao uciteljici života, dobro se sjetiti i cinjenica iz 1990-ih, kad se gradila TE Plomin II na ugljen. Pocetkom 1996. na inicijativu IDS-a prikupljeni su potpisi gradana Istre za referendum o nastavku izgradnje te termoelektrane na ugljen.
Prikupljeno ih je u razmjerno kratkom roku 9.278 (za pokretanje referenduma bilo je dovoljno pet tisuca) i nakon raznih taktiziranja i oponiranja državne vlasti, za 21. travnja te godine Skupština Istarske županije (stranacki pretežno IDS-ova) zakazala je neposredno izjašnjavanje gradana, ali, avaj, Vlada RH (stranacki: HDZ-ova) ga je zabranila.
Uz nekoliko povika protiv, istarski politicari, na celu s IDS-ovcima, tome su se povinovali i referenduma nije bilo, iako su ti isti IDS-ovci prognozirali da bi više od 90 posto istarskih glasaca bilo protiv TE Plomin II na ugljen. U rujnu 1997. gradnja "dvojke" je nastavljena i od 2000. proizvodi struju iz ugljena. Bez obzira što o tome nisu odlucili gradani Istre, kako je to samouvjereno izvoljevao i u ovom listu još 1996. pisati tadašnji i sadašnji predsjednik IDS-a Ivan Jakovcic.