Cijena motornih benzina jucer je prešla psihološku granicu od devet kuna i sada se krece u slobodnom rastu. Buduci da cijene nafte na svjetskim tržištima rastu kao posljedica potražnje, posebno novih gospodarskih sila Kine i Indije, samo je pitanje vremena kada ce cijena litre benzina dostici deset kuna.
Pasti bi mogla samo intervencijom države - snižavanjem trošarina, poreza i drugih nameta. Buduci da je stanje javnih financija loše, to se zasigurno nece dogoditi.
Zanimljivo ce biti vidjeti hoce li se Hrvati manje voziti automobilima. Možda bi se nešto promijenilo kada bismo imali bolji javni promet. Željeznica nam je kao u srednjem vijeku, a ni autobusni promet nije puno bolji. Naši su gradovi loše povezani i avionskim linijama pa je automobil cesto jedino rješenje.
Ionako ce zbog porasta cijena goriva svi ubrzo poskupiti svoje usluge. Nepotrebne vožnje ce zasigurno ipak biti manje. Hrvati ionako sve manje izlaze pa ce postati još pasioniraniji gledatelji televizije. U Srbiji su izracunali da njihovi gradani prosjecno dnevno pred televizorom, koji im nudi lažnu stvarnost, prosjede šest sati, a ista sudbina vjerojatno ceka i Hrvate.
S druge strane, talijanski vozaci i dalje stvaraju kolone na benzinskim postajama duž stare slovensko-talijanske granice jer je, unatoc novom poskupljenju naftnih derivata u Sloveniji, slovensko gorivo jeftinije od talijanskog.
U Italiji prosjecna cijena benzina iznosi 1,543 eura (11,34 kune), a dizela 1,394 eura (10,25 kuna). U Sloveniji je cijena najprodavanijeg bezolovnog benzina super 95 povecana za 1,6 centi i iznosi 1,279 eura (9,45 kuna), dok je dizelsko gorivo poskupjelo za 0,4 centa (oko 3 lipe) i skocilo na 1,237 eura (9,14 kuna) za litru. Razlike u cijeni benzina su minimalne - oko dvije kune, ali se ipak na puni rezervoar nešto ušpara.
Valja podsjetiti da u cijeloj regiji Friuli-Venezia Giulia vlada posebni režim prodaje goriva po nešto nižim cijenama, koje opet ne smiju biti niže od slovenskog prosjeka. Naime, cijela je regija podijeljena u pet zona, ovisno o udaljenosti od slovenske granice, pa se na svaku zonu primjenjuje odredeni postotak sniženja od nacionalnog prosjeka.
U prvoj zoni, onoj najbližoj granici, benzin je jeftiniji za 0,088 eura, dok je primjerice u cetvrtoj zoni smanjenje ravno 0,055 eura. Iznos sniženja cijene tog talijanskog tzv. regionalnog benzina varijabilna je i ovisi o kretanju cijena slovenskog benzina.
Uzmemo li u obzir cijene u nama susjednim zemljama, a narocito jeftinijoj Srbiji (8,21 kuna po litri benzina) i posebno Bosni i Hercegovini (7,92), lako je izracunati da se tankanje u tim zemljama - isplati. Tako se na punom rezervoaru od 60 litara u Srbiji može uštedjeti 66 kuna, a u BiH cak 83 kune. (A. POKRAJAC, E. VELAN)
Gorivo skuplje nego u vrijeme rekordne cijene barela nafte
Cijena najprodavanijeg goriva u Hrvatskoj, eurosupera 95, porasla je
za 3,7 posto, na 9,31 kunu po litri, što je najviša cijena od srpnja
2008. godine, kad je iznosila 9,65 kuna.
Tada je, medutim, i cijena
barela sirove nafte bila na svojoj najvišoj razini, od 147 dolara, dok
sada, s barelom skupljim tek nešto od 90 dolara, eurosuper 95 u
Hrvatskoj košta tek 0,34 kune manje nego na ljeto 2008.
Takoder, državni
nameti cine veci dio cijene koju hrvatski vozaci placaju, jer od
trenutacne cijene Ini odlazi manji dio kolaca, 4,57 kuna (49 posto),
državi pak dva posto više, odnosno 4,74 kune, i nema naznaka da ce se ti
nameti smanjivati. Problem je što se u Hrvatskoj cijena derivata ne
formira na temelju cijene barela, vec derivata na mediteranskom tržištu.
Cijena barela tek indirektno, kao jedan od mnogih parametara, utjece na
cijenu derivata na Mediteranu. Ina se u stvaranju svojih cijena drži
Vladine formule za formiranje cijena derivata, koju Vlada, dakle, može i
mijenjati, no to joj se nipošto ne bi isplatilo.
Na svakoj litri goriva
država si, naime, uzima 1,20 kuna cestarine, koje odlaze u Hrvatske
autoceste i Hrvatske ceste, zatim 0,15 kuna naknade Agenciji za obvezne
zalihe nafte i derivata te 1,65 kuna trošarine kao posebnog poreza.
Nakon što se tome pribroji i Inina proizvodna cijena država još zaracuna
i PDV od 23 posto, pa tako i na trošarinu, što je porez na porez.
U mnogim europskim državama trošarine su i vece, no zato smo mi
svojevrsni rekorderi kad je PDV u pitanju, zbog cega placamo podjednake
cijene kao i EU-zemlje. Prema predvidanjima analiticara americke
investicijske banke Goldman Sachs, barel bi u ovoj godini mogao
dosegnuti sto, a iduce godine cak i 110 dolara. (B. MRVOŠ PAVIC/Novi list)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD SRIJEDE.