Hoće li država ikada izaći iz kreveta?

(Milivoj MIJOŠEK)
(Milivoj MIJOŠEK)

Međunarodna izložba "Država u krevetu", nastala kao rezultat novoosnovanog kolegija "Feminizmi i društvene promjene u suvremenim umjetničkim praksama" na Umjetničkoj akademiji u Splitu, otvorena je u četvrtak u Dnevnom boravku Rojca.

Antipatrijarhalna pozicija

Izložba okuplja 24 umjetnička rada autor(ic)a iz cijelog svijeta (SAD-a, Kanade, Francuske, Nizozemske, Rusije, Slovenije…), a kako je prilikom otvorenja rekla kustosica i voditeljica spomenutog kolegija Natasha Kadin, u Rojcu se predstavlja jedan njezin dio, među njima i mladi i etablirani umjetnici, pa se tako može vidjeti i prvi feministički film u bivšoj Jugoslaviji  "Žemsko", djelo nedavno preminule Dunje Ivanišević koja je ovaj film snimila 1968. godine.

Izložba promovira egalitarnu rodnu, antipatrijarhalnu poziciju i borbu, jer sve dok je država patrijarhalna, ali i kapitalistička (veće plaće muškarcima, manje ženama) te rasistička (država samo u ekstremnim slučajevima kažnjava muško nasilje nad ženama), ta ista država neće izaći iz kreveta, a niti će, kako u pratećoj knjižici piše Valerija Barada, unaprijediti socijalni položaj žena. Krevet iz naslova izložbe jednako je simboličko koliko i doslovno materijalno poprište te političke borbe.

- Hoće li država ikada izaći iz kreveta. Sve dok je patrijarhalna, sigurno neće. Hoće li feminizmi odustati od toga da uporno kvare neopravdano mirni državni san? S još većom sigurnošću - nikako neće, ističe Barada.

Zidove prednjeg, većeg dijela dnevnog boravka zauzima dojmljiv rad hrvatske umjetnice Glorije Lizde "Četiri žene". Rad je izveden u obliku četiriju fotografija velikog formata, a subjekt je naga djevojka koja "isprobava" različite velove koji sa sobom nose sudbinske vrijednosti predstavljene u obliku Tarot karata. Velovi tradicijski simboliziraju predaju žene muškarcu, bilo kroz čin vjenčanja ili zaređenja, a stavljanjem vela na sebe, žena postaje privatizirana, otkrivajući se samo u prisustvu onog tko "čuva" njezinu ljepotu.

Sveučilišni kolegij

Na suprotnoj strani prostorije izložena su ulja na platnu Ivane Klevo "Paronimi", na kojima je umjetnica opasne predmete (boxer ili nož) naslikala u blagim, neopasnim tonovima, izrugujući njihovu ozbiljnost.

U stražnjem dijelu Dnevnog boravka Rojca svakako treba pažljivo poslušati i pogledati audio-video rad bosanske autorice Adele Jušić "Kada umrem, možeš raditi što god hoćeš", u kojem je snimala svoju baku dok joj je bojala kosu, iznoseći u narativnom dijelu teški život ove snažne žene u patrijarhalnom društvu.

Kolegij "Feminizmi i društvene promjene u suvremenim umjetničkim praksama", čiji je rezultat ova izložba, predstavlja i ocrtava fenomene feminizama i suvremene feminističke umjetnosti Jugoistočne Europe za vrijeme društvenih i političkih promjena posljednjih četiriju desetljeća, od socijalnog realizma i pionirske umjetnosti novih medija 1970-ih, kroz godine jugoslavenskih ratova i vrijeme tranzicije, sve do današnjeg neoliberalnog kapitalističkog društva. (Z. ANGELESKI)


Podijeli: Facebook Twiter