Dario Nakić napustio je Ministarstvo zdravstva, ali to ne znači da je HDZ odustao od zdravstvene politike kakvu je Nakić zagovarao. Košarica osnovnih zdravstvenih usluga, jasno zacrtana u programu Plenkovićeve vlade, nije drugo do dobro poznati Nakićev nadstandard zdravstvenih usluga protiv kojeg se u veljači pobunio veći dio javnosti, izuzev onih koji bi od takvog zdravstvenog biznisa imali izravne koristi.
Uvođenje košarice osnovnih usluga znači da će se točno odrediti paket usluga koji pacijentu pripada temeljem osnovnog zdravstvenog osiguranja, a sve što će prelaziti košaricu može se dobiti – uz plaćanje. Prema Nakićevom konceptu, u nadstandard ili usluge izvan košarice ulazile bi bolje bolničke sobe, skuplji stentovi, bolja umjetna koljena ili kukovi, izbor medicinskih pomagala ili skuplje varijante lijekova koje propisuje HZZO. Osnovno zdravstveno osiguranje pokrivalo bi onu razinu kvalitete koju struka proglasi standardom.
Osobni interesi
Uvođenje košarice usluga u zdravstvu ima svoje ekonomsko opravdanje, jer osigurava dodatni prihod zdravstvenoj blagajni. Procjene kažu da bi se samo doplatom skupljih varijanti generičkih lijekova, koji bi bili u nadstandardu, moglo zaraditi oko 500 milijuna kuna godišnje, što je 10 posto ukupnog godišnjeg proračuna za lijekove. S druge strane, košarica je potpuno socijalno neosjetljiva, jer zauvijek pokapa solidarni javni zdravstveni sustav u kojem svatko ima pravo na istu uslugu, a ona ne ovisi o dubini nečijeg džepa. Nakić je s uvođenjem nadstandarda odugovlačio, pritisnut pobunom zbog drugih nameta koje je paralelno nastojao uvesti. Novom je ministru Milanu Kujundžiću definiranje košarice usluga upisano kao jedan od važnijih radnih zadataka u predstojećem mandatu.
Iz Udruge hrvatskih pacijenata već su reagirali na tu najavu, jer košarica, upozoravaju, vodi u tajkunizaciju zdravstva i ubiranje profita na račun pacijenata.
– Tražimo zakonsku zabranu uvođenja bilo kakvih košarica usluga, ili definiranja paketa usluga koje neki možda traže i iz osobnih interesa ili radi profita. To je put prema amerikanizaciji i tajkunizaciji zdravstva, što ne smijemo dopustiti. Hrvatska mora ostati socijalna država, što znači da moramo imati osigurano sveobuhvatno i kvalitetno solidarno zdravstvo za sve građane u trenutku njihove stvarne potrebe – poručuje Marijo Drlje, predsjednik UHP-a.
Bez restrikcija
Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, upozorava da se takve odluke ne mogu donijeti bez dogovora sa sindikatima, i bez široke javne rasprave. No načelno odbija samu ideju o uvođenju košarice, jer se time »uvode dvije kategorije građana, a oni s tanjim džepom postat će građani drugog reda«.
– Ako budu inzistirali na košarici usluga nakon obećanja da dopunsko zdravstveno osiguranje neće poskupjeti, jasno je da će posegnuti u neka prava u obveznom zdravdstvenom osiguranju koja pacijenti danas imaju. Očekujem od ministara da u vrijeme kad građani nemaju ni za preživljavanje, ni ne pomišlja na restrikcije zdravstvenih usluga, jer to opet znači zadiranje u džep pacijenata – tvrdi Topolnjak.
Uvođenje košarice nije predviđeno Nacionalnom strategijom zdravstva 2012. – 2020. godine, upozorava bivši ministar zdravlja Siniša Varga, pa je takvu mjeru nemoguće donijeti bez široke javne rasprave. Košarica se, kaže Varga, ne smije odnositi na niži i viši standard usluge, već jedino na usluge koje su pokrivene participacijom i koje to nisu.
– Na primjer, sve mjere preventivne zdravstvene zaštite bi trebalo osloboditi participacije, uključujući specijalističku dijagnostiku od sekundarne prevencije komplikacije kroničnih bolesti, jer se želi poticati pacijente na prevenciju bolesti – kaže Varga. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ)