Udio loših kredita u ukupnim kreditima tako je u odnosu na kraj prošle godine porastao za 1,62 postotna boda, s 12,43 posto krajem 2011. na 14,05 posto krajem rujna ove godine.
Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 9,35 posto, a da i nadalje znatno veće probleme sa serisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih se rizik naplate približava četvrtini iznosa odobrenih kredita.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem rujna ti su krediti iznosili 58,8 milijardi kuna, od čega je upitna naplata za njih 5,87 posto, što je iznos od 3,4 milijarde kuna.
Najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 22,66 posto. No, ti krediti imaju i najmanji udio u kreditiranju građana.
Udio loših autokredita kod građana je 4,71 posto, a 4,49 posto kod kredita po kreditnim karticama.
Povećanju problema s otplatama kredita pridonijeli su i oni vezani uz švicarski franak, kod kojih udio loših kredita iznosi 13,18 posto.
Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, od čak 50,16 posto. Trgovačka društva imaju 2,6 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, a rizična je naplata polovice tog iznosa.
Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz švicarca, ukupno 25,8 milijardi kuna, a od toga je 9,43 posto, ili 2,4 milijarde kuna u skupini djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita. (Hina)