Odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke stopa obvezne pricuve banaka povecava se s 13 na 14 posto. Odluka stupa na snagu 12. listopada, kod obracuna pricuve za rujansko obracunsko razdoblje, priopceno je iz HNB-a. Ovom mjerom središnja banka povuci ce iz bankovnog sustava oko 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pricuve).
Povlacenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tecaja kune prema euru, odnosno ublažavanja deprecijacijskih pritisaka, istice se u priopcenju HNB-a, uz napomenu da ce »središnja banka i nadalje pozorno pratiti zbivanja na novcanom i deviznom tržištu, te po potrebi poduzimati mjere za suzbijanje prekomjernih oscilacija tecaja, neutemeljenih na realnim ekonomskim kretanjima.«
Bila je ovo ocekivana odluka HNB-a, nakon što je dan ranije, u ponedjeljak, intervenirao na deviznom tržištu, prodavši poslovnim bankama 180,5 milijuna eura , kako bi ublažio daljnje potonuce domace valute kune, ciji je tecaj premašio 7,5 kuna, gdje nije bio zadnjih šest godina. Nakon te intervencije, kuna je na tecajnici malo ojacala prema euru, ali se i dalje zadržala iznad psihološke granice od 7,5 kuna za euro. Povecanje obvezne pricuve znaci pak sterilizaciju viška kunske likvidnosti koja je ocito imala negativne implikacije po tecaj.
Iako je rijec o povecanju od tek jedan postotni bod, znakovito je da je, u trenutku kada bi Hrvatskoj svaka kuna plasirana u razvoj dobro došla, središnja banka primorana povecati obveznu pricuvu, što na neki nacin znaci pocetak ere nove restriktivne politike. To dakle znaci i veci regulatorni trošak za banke što bi one opet mogle iskoristiti za povecanje kamatnih stopa ili pak bitno usporavanje tek zapocetog procesa njihova pada.