Hrvatska narodna banka odlucila je postati posljednje utocište bankama u Hrvatskoj, što znaci da je procijenila da im je to utocište potrebno, u jeku teške krize koja je zahvatila eurozonu, pa i dio inozemnih matica domacih banaka, ali i u svjetlu problema s kojima se suocavaju ili bi se mogle suociti neke manje domace banke. Savjet HNB-a je na izvanrednoj sjednici donio odluku kojom "bankama omogucava korištenje obvezne pricuve u odredenom razdoblju po posebnim uvjetima".
Obvezna pricuva sada iznosi 14 posto, a HNB ju je nedavno cak i povecavao zbog visoke kunske likvidnosti na tržištu kojom su banke vršile pritisak na pad kune. Sada bankama omogucava korištenje sredstava iz obvezne rezerve deponirane u središnjoj banci, ali uz uvjet da "razloge za korištenje tih sredstava banke obrazlože HNB-u".
Takoder ce im, za iznos smanjenja obveze održavanja ili izdvajanja obvezne pricuve, HNB obracunati i naplatiti kamatu koja ce biti jednaka lombardnoj stopi uvecanoj za jedan postotni bod kod korištenja tog izvora likvidnosti do tri mjeseca, a u slucaju dužeg korištenja obracunavat ce se kamata jednaka lombardnoj stopi uvecanoj za dva postotna boda.
Savjet HNB-a istodobno je smanjio i lombardnu stopu s dosadašnjih 9 na 6,25 posto. Lombardni su inace krediti koje HNB odobrava poslovnim bankama uz zalog vrijednosnih papira. Takva je praksa u Hrvatskoj bila rijetka jer je kamatna stopa koju je nudio HNB bila uvijek relativno visoka u odnosu na jeftin kapital koji su domaci bankari mogli pozajmiti od svojih inozemnih matica.
No, globalna kriza sve je promijenila. Neke su strane grupacije najavile povlacenje s istocnih tržišta, strani su izvori dijelom presušili ili su blokirani, a neovisno o tome, jedna je mala domaca banka netom propala, dok su cetiri pod pojacanim nadzorom HNB-a.