I Hrvatska narodna banka našla se na političkoj trpezi tijekom pregovora oko sastavljanja nove vlade – Most je navodno tražio "ključeve" HNB-a od koalicije Hrvatska raste, dok su pregovori još bili u toj fazi, što mu je ova bila spremna "prepustiti", doduše s ogradom da je guverner Vujčić praktički nesmjenjiv sljedeće tri godine, koliko mu još traje mandat.
Tijekom proglašenja novog mandatara vlade HDZ-Most, Tomislav Karamarko je na pitanje novinara rekao da razgovora o HNB-u nije bilo. Ne možemo se, kaže, ponašati u maniri podjele ratnog plijena, no na neka mjesta, dodaje, treba postaviti stručne ljude.
Primarna emisija
HDZ je svojevremeno spominjao potrebu za deprecijacijom kune, kao i Most, koji traži i širu monetarnu reformu, među kojima su i financiranje države od strane HNB-a. Prvi je problem što je dakle politika tijekom pregovora o središnjoj banci govorila kao o svojoj produženoj ruci, što bi trebalo biti nezamislivo s aspekta formalne i potrebne suštinske neovisnosti HNB-a, a drugo, iako inicijativu guvernera da oslobađa kunsku likvidnost (de facto emitira kune) neki smatraju pohvalnom jer su gospodarstvu i državi potrebni jeftini krediti bez valutnog rizika, mnogi misle da se Vujčić, slučajno ili ne, malo istrčao, budući da je s inicijativom krenuo dok nije još bilo ni vlade ni proračuna, dakle ni planova o financiranju države, a HNB je, eto, već ponudio svoje "usluge".
Da će te usluge, koje se tiču HNB-ove primarne emisije, od strane države, odnosno od strane političkog establišmenta, koji god da bude, biti sve traženije, svjedoči rastući dug, potreba države za kreditima, rast kamata na inozemnom tržištu, ali prije svega upravo način na koji se o monetarnoj politici "pregovara". Stručnjaci se zabrinuto pitaju što guvernera priječi da, ako je u stanju naštampati primjerice dvije milijarde kuna, danas-sutra ne naštampa još toliko, pa još toliko - za potrebe države.
Vujčić tek u siječnju otkriva detaljne planove, rokove i iznose svoje akcije, tako da doslovce još ima vremena osluhnuti potrebe. Najgori bi scenarij bio da tiskanje kuna bude praksa koja bi zamijenila bilo kakvu fiskalnu prilagodbu, te da se poplava kuna na tržištu prelije u pritisak na tečaj. Stabilnost kune se naime čuva prije svega zato što su krediti svih sektora uz klauzulu, pa ako se tečaj i malo pomakne, drastično rastu ionako velike obaveze države, poduzeća i građana. U Mostu misle da treba ukinuti i klauzulu, no svi upozoravaju, a pogotovo HNB, da je to nemoguće jer su izvori, štednja, u eurima.
Morala bi se dakle i ona dokinuti, a to bi vodilo ravno u kolaps i kreditni slom.
Floskule o zajedništvu
HNB dakle teoretski može naštampati kune i tako riješiti dio dugova, no to vodi u hiperinflaciju i devalvaciju. Tečaj se potom može braniti deviznim rezervama, a to bi se onda valjda nazvalo "devizne rezerve u funkciji razvoja".
Vujčić je rekao da će monetarna politika biti onoliko aktivna koliko fiskalna to bude dopustila, odnosno koliko bude marljiva u provođenju strukturnih reformi. No, s obzirom na Mostove floskule o zajedništvu, i HNB bi možda time mogao biti "moralno ucijenjen", što bi naravno upravo bio pravi pomor struke, a ne njena promocija.
Neovisnost i samostalnost HNB-a zajamčena u Ustavu
Iz Hrvatske narodne banke su priopćili kako "HNB ne sudjeluje u političkim pregovorima stranaka, niti želi i može špekulirati o sadržaju tih pregovora. Možemo samo ponoviti da neovisnost središnje banke ne bi trebala biti predmet političkih ciklusa i pregovora", kažu u HNB-u podsjećajući da im je neovisnost i samostalnost zajamčena i Ustavom RH. Zakonom o HNB-u određen je pak njen pravni okvir djelovanja koji je u potpunosti usklađen s pravnim standardima EU, posebno u dijelu koji se odnosi na stupanj neovisnosti i cilj HNB-a. U postizanju svojih ciljeva i obavljanju zadataka HNB je, kao i druge članice Europskog sustava središnjih banaka, neovisna, i to u nekoliko pogleda: funkcijski, institucionalno, osobno i financijski. Takva struktura i razina neovisnosti središnje banke odraz je nastojanja da se djelovanje središnje banke odvoji i sačuva od političkog i drugih utjecaja.
- Podložnost središnjih banaka političkom utjecaju, odnosno pretakanje političkih interesa u monetarnu politiku, pokazalo se, naime, skupim za nacionalna gospodarstva. Monetarnu politiku drukčije vodi rukovodstvo koje je lako smjenjivo u okviru političkog ciklusa od četiri godine od onog koje to nije. Ono koje je tako smjenjivo vodi politiku koja se od njega u pojedinom političkom trenutku očekuje. Upravo zato i mandat guvernera i drugih dužnosnika HNB-a traje šest godina. Neovisnost središnje banke jest vrijednost koju je Republika Hrvatska usvojila i uspostavila i znatno prije ulaska u EU, Zakonom o HNB-u iz 2001. godine. Kasnijim izmjenama i dopunama tog zakona, a usklađujući se s pravnom stečevinom EU, ona se morala dodatno ojačati, poručuju iz HNB-a. (Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ)