Olujno nevrijeme koje je krajem prošlog petka u poslijepodnevnim satima zahvatilo citavo oprtaljsko podrucje, uz jaku kišu donijelo je i led velicine oraha te nanijelo štetu na poljoprivrednim površinama. Tuca je na pojedinim podrucjima padala i duže od 45 minuta.
- Najviše je stradala Zrenjština. Šteta ima i u ostalim dijelovima oprtaljske opcine, no ne u tako velikom postotku kao na Zrenjštini, gdje je vinova loza u nekim vinogradima stradala i do sto posto. Odmah u subotu ujutro obavljen je ocevid.
Pozvali smo poljoprivrednike da prijave štetu. Povjerenstvo je napravilo prethodnu procjenu i smatramo da postoje uvjeti za proglašenje elementarne nepogode jer šteta od tuce po prvim procjenama iznosi oko 1,5 milijuna kuna, a to zadovoljava zakonski uvjet od 20 posto ostvarenih proracunskih prihoda u prošloj godini. Županu smo stoga uputili zahtjev da proglasi elementarnu nepogodu, izjavio je oprtaljski nacelnik Aleksander Krt.
Srpanjska tuca zahvatila je i dio donje Vrhuvštine i Sovinjštine, podrucje u okolici akumulacijskog jezera Butoniga, no iako su štete pojedinacno velike, ukupno su puno manje od 20 posto proracunskih sredstava Grada Buzeta, odnosno osam milijuna kuna koliko je po važecem zakonu granica za proglašenje elementarne nepogode, rekao nam je gradonacelnik Valter Flego, uz ocjenu da je rijec o zakonu koji pogoduje malim jedinicama lokalne samouprave, a penalizira velike.
- Kada se zakon i primijeni te proglasi elementarna nepogoda, tek onda nastupaju prava razocaranja za one koji su štetu prijavili jer ih država obešteti sa svega nekoliko postotaka od realne štete. Tako primjerice za štetu od 10.000 kuna dobiju svega 30-ak kuna, ovisno o kulturi, istice Flego.
Proglašenje elementarne nepogode ocito nije rješenje pa u Gradu Buzetu vec godinama sredstvima gradskog proracuna poljoprivrednicima sufinanciraju 25 posto premije osiguranja biljne i stocarske proizvodnje.
Posljedice snažne tuce koja je šire podrucje Savudrije pogodila sredinom lipnja, uzrokujuci velike štete poljoprivrednicima na oko 23 hektara polja industrijske rajcice i pet hektara s nasadima lubenica, dinja, paprike, krastavaca, kukuruza, pšenice, maslina i drugih kultura, najvecim dijelom nece biti moguce sanirati, doznajemo od predsjednika Udruge proizvodaca industrijske rajcice Darija Makovca iz Borozije.
Problem za maslinare, medutim, predstavlja dugotrajno razdoblje vrucina bez kiše u trenutku kad su masline u intenzivnoj fazi rasta, rekao nam je iskusni maslinar Franco Bassiaco iz Buja.
- Maslinici su najprije u veljaci pogodeni velikom hladnocom, u trenutku diferencijacije cvjetnih pupova, što je uzrokovalo slabu cvatnju i oplodnju, kaže Bassiaco. (G. CALIC ŠVERKO, K. FLEGAR)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD PETKA.