U jednoj od svojih prvih izjava novi ministar zdravstva dr. Rajko Ostojic najavljuje vracanje sanitetskog prijevoza službi hitne pomoci. U sklopu reforme hitne, prije samo dva mjeseca, formiran je Zavod za hitnu medicinu i izdvojen iz Istarskih domova zdravlja. Sanitet je ostao pri domu zdravlja.
Pokazalo se da to nije dobro rješenje jer sanitetski prijevoz po Istri cesto pomaže hitnoj prevozeci bolesnike do bolnica kada lijecnik nije bio neophodan u vozilu.
Nakon puno iskazanog nezadovoljstva, velikog broja dogovora, sve se vjerojatno vraca na pocetak. Staro je rješenje po svemu sudeci bolje, ali ucestala promjena pravila igre u tako prevažnoj stvari kao što je hitna medicina rezignira sve one koji se njome bave.
O najavljenim novostima za komentar smo upitali ravnateljicu Zavoda za hitnu medicinu dr. Kseniju Družetic Božic, kao i ravnatelja Istarskih domova zdravlja dr. Antu Ivancica.
- Nemam rijeci kojima bih izrazio svoje mišljenje o stalnim promjenama u hitnoj pomoci, razocarano ce Ivancic.
- Treba puno napora da bi se uhodali i uskladili svi detalji, da bi se stanje dovelo donekle na ono kakvo je bilo prije reforme, da bi funkcioniralo kao nekada. A to uspijevamo dodatnim naporima. Zaposlili smo nove ljude, rješavamo place zaposlenih u sanitetskom prijevozu kojima se smanjio koeficijent u odnosu na prije, premda i dalje rade slican posao, izjavio je Ivancic.
Dežurstvo obiteljskih lijecnika
- Svaki se dan probudimo s novim idejama i saznanjima. Ono što sam jucer mislila da znam, sada više nisam sigurna da znam. O tome što to treba i što ce znaciti za hitnu u Istri sada ne mogu reci ništa jer nemam dovoljno podataka o novim mogucim promjenama, odgovorila je dr. Ksenija Družetic Božic.
- U svakom slucaju sigurna sam da ce Zavod za hitnu medicinu zajedno sa Županijom uciniti sve da radi u okviru pozitivnih pravnih propisa. Sigurno je da ce se naci zajednicki jezik i s domovima zdravlja i sa Županijom u vezi s organiziranjem saniteta na zadovoljstvo svih naših sugradana, porucuje dr. Družetic Božic i naglašava još jednom važnost reforme hitne pomoci.
Novi je ministar donio uredbu u kojoj stoji da su "zavodi za hitnu medicinu jedinica podrucne (regionalne) samouprave obvezni zapoceti s radom najkasnije do 30. lipnja 2012. godine". Do sada je rok bio pocetak godine.
Dr. Družetic Božic vraca se ulozi obiteljskih lijecnika u reformi hitne. Kao što je poznato, predvideno je dežurstvo obiteljskih lijecnika u centrima obiteljske medicine.
- Gradani imaju potrebu za stalno dostupnim lijecnikom koji ce rješavati njihove zdravstvene probleme koje nisu stigli, nisu željeli ili nisu mogli riješiti kod svog lijecnika u njegovo radno vrijeme, veli lijecnica.
Naglašava da su kljucne osobe u tim traženjima lijecnici opce medicine koji moraju skrbiti o svojim pacijentima u sklopu ugovora koje su potpisali s HZZO-om, bez obzira na to jesu li zadovoljni njime ili ne.
Neke pacijente kod kuce pregledava samo hitna
Napominje da se ne smije dogoditi da kronicnog pacijenta koji godinama leži nepokretan u krevetu ili ne može doci do ambulante obiteljski lijecnik godinama nije posjetio. Cesto je lijecnik hitne jedini lijecnik koji pregledava pacijenta u kuci. Pružanje zdravstvene skrbi navedenim pacijentima nije hitna medicina, naglašava Družetic Božic.
Navodi takoder da lijecnici opce medicine pokušavaju stopirati razvoj hitne medicine, da organiziraju i propisuju što treba raditi hitna, a nisu predložili nacin vlastite reorganizacije ili poboljšanje rada u sklopu svoje struke.
- Do sada niste od mene culi izjavu kako bi se trebali organizirati ili kako trebaju raditi lijecnici obiteljske medicine. Ali istovremeno ste culi puno primjedbi na to kako prijavno-dojavna služba ne zna svoj posao, kako mi nismo dobro organizirani, kako sav naš posao trpamo drugima...
Ja sam specijalist opce medicine od 1990., radila sam u opcoj i zato izuzetno cijenim posao lijecnika obiteljske medicine, ali bahatost i bezobrazluk koji neki kolege i kolegice iskazuju prema kolegama u hitnoj medicini je za svaku osudu, ogorceno je zakljucila dr. Družetic Božic.
Kada treba zvati hitnu?
Gradani takoder trebaju prepoznati potrebu za hitnim zbrinjavanjem životno ugroženog covjeka. Rijec je o bolovima u grudima, teškom disanju s promjenama u dišnom sustavu, naglim gubicima svijesti, srcanom zastoju, jakim alergijskim reakcijama koje mogu dovesti do smrti, gubitka svijesti ili prestanka disanja, jakih bolnih stanja, velikih nezgoda, nesreca, padova s velikih visina, prometnih nezgoda s velikim ozljedama.
Lagano krvarenje iz porezanog prsta i posljedicna lagana nesvjestica zbog toga nije stanje koje ugrožava život odmah, ali ako je posjekotina ili krvarenje takvo da krv lipti da se ne može zaustaviti prekrivanjem gazom ili pritiskom na ranu i kada gubitak krvi može uzrokovati smrt - to je svakako razlog za pozivanje broja 94 i za intervenciju.
Tek kada nam se dogodi ovakva situacija shvatimo što znaci pravilno, kvalitetno i brzo pružena hitna pomoc.
Kada pricekati svoga lijecnika ili dežurnog?
Lakše akutno stanje jest problem pacijentu, ali nije razlogom za intervenciju ekipe hitne službe jer se pregled može odgoditi do popodne ili do sutra do uredovnog radnog vremena njegovog lijecnika ili neke druge službe.
Primjerice, to je povišena temperatura, grlobolja, smetnje i pecenje pri mokrenju, pogoršanje stanja kod terminalnog/kronicnog pacijenta s tumorom, stanja razlicitih ozljeda - ogrebotina, padova pri hodanju, podizanje s poda na krevet nemocnog pacijenta koji je pao, alkoholizirana osoba koja leži na cesti i smeta prolaznicima i nije ju lijepo vidjeti u jednom turistickom mjestu u sezoni..., nabraja lijecnica.