U Hitnoj medicinskoj službi Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije ove su sezone u Istri, od lipnja do konca kolovoza, pregledali 12.956 pacijenata, a u ambulanti i na terenu odradili 4.613 intervencija, odnosno 51 u 24 sata. U Istri je na sedam punktova radilo deset timova, tzv. T1 koji uključuju liječnika, medicinsku sestru odnosno tehničara i vozača, te dva tima T2 sa sestrom i vozačem, i to 24 sata dnevno. Osim toga, organizirana je i pripravnost za slučaj potrebe - Buzet, Labin, Pazin, Poreč i Rovinj imaju po jedan tim T1, Pula i Umag ih ima dva. U sezoni još rade dodatni timovi, i to u Labinu i Rovinju T2, a u Poreču i na Istarskom ipsilonu T1. U prosjeku su na intervenciju u lipnju stizali u roku od 12 minuta, a u srpnju i kolovozu trebala im je minuta više.
Potpore lokalne samouprave
Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije dr. Ksenija Družetić-Božić kaže da su uz ovakav raspored timova uspjeli pokriti potrebe stanovnika, ali i turista, koji u špici sezone udvostručuju broj ljudi u Istri.
- Naravno da sve ima svoju cijenu rada, ali ljudski život nema cijene. Poteškoće nam stvara neravnomjeran broj stanovnika ljeti i zimi, a mi s HZZO-om cijele godine imamo ugovoren jednak broj timova. Mislim da bi i država i Ministarstvo zdravlja trebali poboljšanjem mreže hitne medicine uzeti u obzir ove razlike u broju stanovnika i pojačati ugovorenu mrežu u sezoni. Trebalo bi odmah po mreži hitne medicine ugovoriti ljetno-zimski obujam posla, a s HZZO-om timove. Turisti su naša stvarnost i dio privrede, pa je potrebno zahtijevati i značajnije uključivanje turističkih zajednica gradova i Županije u financiranje zdravstvene skrbi turista na primarnoj razini (naročito Hitna) i sekundarnoj, u bolnicama. Osim Istarske županije, u ovakvu organizaciju uključili su se i gradovi Poreštine i Labinštine dodatnim sufinanciranjem za potrebe turističke sezone, kaže Družetić-Božić.
U Zavodu ukupno radi 50 doktora, 75 medicinskih sestara/tehničara i 80-ak vozača. Svi su oni prošli posebnu specijaliziranu edukaciju oživljavanja u slučajevima iznenadnog srčanog zastoja, traume i posebnih slučajeva kao što je utapanje. U Hitnoj nismo uspjeli doći do podatka koliko je stranih turista pregledano i koliko je to u odnosu na lani, no činjenica je da se u razdoblju od lipnja do rujna opseg posla povećava između 40 i 60 posto u odnosu na zimski period, iz čega proizlazi da turisti predstavljaju značajan dio pacijenata.
Rast pokazatelja preživljavanja
- Iz godine u godinu rastu nam pokazatelji preživljavanja - broj pacijenata dovezenih do bolnice nakon provedenog oživljavanja kod različitih uzroka srčanog zastoja. Tako je 2011. bilo oko dva posto preživjelih, 2012. pet, a 2013. i danas 13 posto, što je znatno više od prosjeka u Hrvatskoj. Naravno da se podaci još obrađuju, ali ponosni smo na naš uspjeh i zahvalna sam svim zaposlenima jer su uložili velik trud u osobnu edukaciju i time mnogim ljudima spasili život, veli ravnateljica. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU