"Zagreb nam je opalio zdravstveni šamar!", "To je novi dokaz da smo slijepo crijevo Istre!", "Ukinite nam i Dom zdravlja, brže cemo poumirati!", bile su to samo neke od reakcija politicara s Labinštine kada je prije osam mjeseci Ministarstvo zdravstva predložilo ustroj Hitne medicinske pomoci, a Labinu je prijetilo ukidanje sadašnjih pet timova. No, ta je opasnost, kako smo izvijestili, odagnana nakon što je prošlog tjedna Ministarstvo konacno usvojilo mrežu spomenute službe, koja ce zaživjeti od 1. studenog.
Pitanje odakle takav zaokret središnje vlasti u korist "slijepog crijeva Istre" otvara, nimalo neocekivano, politicku pozadinu price.
U primjerenom društvu
Labin se, dakle, na koncu ipak našao u primjerenom društvu istarskih gradova sa statusom "T1" - Rovinja, Poreca, Umaga, Pazina i Buzeta - kojima ce država financirati pet terenskih ekipa Hitne pomoci (s lijecnikom-specijalistom hitne medicine, medicinskom sestrom/tehnicarom i vozacem) te Centar obiteljske medicine (COM). U okviru COM-a lijecnici opce medicine obavljat ce preglede u ambulantama i kucne posjete.
- Koliko korekcija mreže znaci za nas najbolje oslikava primjer da bi, prema prvotnom prijedlogu, na prometnu nesrecu u centru Labina bilo nemoguce intervenirati za manje od sat vremena jer bi ekipa morala dolaziti iz Pazina, kaže dr. Helena Vlacic, voditeljica labinskog Doma zdravlja, docaravajuci što je moglo zadesiti grad cijoj Hitnoj pomoc gravitira najmanje 26 tisuca stanovnika, a ljeti još 12 tisuca turista.
Tješile su, doduše, najave gradonacelnika Tulija Demetlike (IDS) da ce Labin, unatoc svemu, zadržati jednak broj timova Hitne zahvaljujuci sufinanciranju iz zajednickog fonda Županije i gradova, što je samo trebala amenovati Županijska skupština.
- Zasluge što nam ostaje Hitna idu od Županije, preko Grada Labina i njegova prvog covjeka Demetlike, do Marina Rocea iz HDZ-a, istice dr. Vlacic.
Roce asistirao Demetliki?
- To što je ispravljena, necu reci nepravda, nego pogreška, onih koji su iz Zagreba, bez uvida u stanje na terenu, krojili novu shemu Hitne medicinske pomoci, pripišimo zajednickom trudu prvenstveno Županije i Grada kao institucija, ali i svih politickih opcija koje su prihvatile naše argumente. Možda je ovo primjer kako bi se trebalo raditi, konkretno zanemariti stranacke boje, pogotovo kada su posrijedi za gradane ovako važna pitanja, znakovito nam je izjavio Demetlika.
Predsjednik istarskog HDZ-a i županijski skupštinar Roce potvrdio nam je da se kod stranackih kolega na funkcijama izborio da Ministarstvo zdravstva kroz rebalans sredstava osigura još oko tri milijuna kuna kojima je riješeno pitanje labinske Hitne pomoci, ali i stalnog bolnickog prijema u Umagu. Time je Županija, veli on, potpuno rasterecena i nadstandarde u Hitnoj medicinskoj pomoci zbog turisticke sezone više ne mora, kao proteklih godina, sufinancirati sredstvima lokalne uprave.
Roce istice da je Ministarstvo krojilo mrežu hitne službe na prijedlog županijskih službi, što, po njemu, ukazuje na moguci manevar regionalnih vlasti.
- Mislim, no to ne mogu tvrditi, da je Županija Ministarstvu zapravo predložila mrežu bez Labina ne bi li osigurala bolju poziciju za daljnje pregovore. Izracunala je da ce joj s odobrenim državnim sredstvima za nadstadardne u Hitnoj medicinskoj pomoci trebati još 1,5 milijun kuna od lokalne uprave, pa je iz njenog prijedloga izostavljen grad koji ni po kojem kriteriju ne može biti bez te službe. Da je Ministarstvo odlucivalo, vjerojatno bi, ako bi nekome uopce trebalo ukidati Hitnu, bez nje prije ostao Buzet sa sedam tisuca stanovnika ili, ako hocete, Rovinj koji u krugu od 20 kilometara imao tri punkta te službe, zakljucio je Roce. (Igor RADIC)