Histri u Istri - izložba o narodu koji nam je dao ime

S konferencije za novinare izložbe 'Histri u Istri' u Svetim srcima (M. ANGELINI)
S konferencije za novinare izložbe 'Histri u Istri' u Svetim srcima (M. ANGELINI)

"Izložba 'Histri u Istri', koju otvaramo u četvrtak u 18 sati u Svetim srcima, najveći je ovogodišnji izložbeni projekt Arheološkog muzeja Istre. Histri su narod koji je živio dvije tisuće godina prije nas i koji je uvelike definirao Istru - dao nam je i ime iako nismo vezani porijeklom. S bogatom ostavštinom Histra naši sugrađani uglavnom nisu upoznati pa je jedan od ciljeva ove izložbe bio i da priča Histra postane dio našeg svakodnevnog života. S druge strane želimo ih približiti i turistima i pokazati im bogatstvo povijesti ovog kraja, kazao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre na  konferenciji za novinare održanoj u Svetim srcima.

Komšo je napomenuo da je izložba trojezična (hrvatski, engleski i talijanski).

- Koncept izložbe je, s jedne strane, predstaviti eksponate na znanstveno utemeljen način, ali i zabaviti ljude. Za izložbu smo pripremili i neke netipične stvari, pa je tako Dario Marušić izradio replike instrumenata Histra i zamislio kakva je mogla biti njihova glazba. U sklopu izložbe imat ćemo kratku predstavu na temu Histra, replike broda i kuće, a pulska Škola primijenjene umjetnosti i dizajna napravila je i replike odjevnih predmeta tog naroda. Izložbu prati i službena internet stranica www.histri.hr, kazao je Komšo.

Autorica postava izložbe Kristina Mihovilić rekla je da su "Histri u Istri" zapravo sažetak svih saznanja koja imamo o ovom narodu te da su prvi arheološki otkopi nekropola iz željeznog doba počeli prije 130 godina.

- Ova nam izložba daje priliku da pokažemo koje je stanje proučavanja ovog naroda u Istri. Prva pojava Histra datira iz 12. stoljeća prije Krista, a možemo ih pratiti sve do kraja stare ere. Na izložbi ćemo osim već spomenutog nakita i odjevnih predmeta predstaviti i običaje i svakodnevni život Histra, pa čak i kako je izgledao banket elitnih slojeva tog naroda za koji se smatra da je bio strukturiran kao vojna aristokracija. Naglasak izložbe bit će na središnjem postavu gdje će biti izloženi kameni spomenici iz Nezakcija te dva kamena spomenika koja su nedavno izvađena iz jame Golubinčina pokraj Raklja.

Noel Mirković, autor oblikovanja postava, rekao je da je vremena za pripremu izložbe bilo malo te da ju nije bilo lako osmisliti. Naglasio je da je izložba koncipirana tako da će sve ono što je ozbiljno i znanstveno utvrđeno biti unutar zgrade Svetih srca, dok će se popratni i zabavniji programi održavati izvan zgrade. (Boris VINCEK; Manuel ANGELINI)


Podijeli: Facebook Twiter