Iako se već gotovo desetljeće govori o projektu povezivanja jadranskih luka, među kojima i pulske, hidroavionima, realizacija do danas nije viđena. Najizgledniji projekt o kojem se govori zadnjih godina jest onaj u sklopu partnerskog "Adri-Seaplanesa" koji bi financirala Europska unija, a kojim se namjerava razviti mreža hidroavionskog prijevoza između jadranskih luka Hrvatske (Pula), Crne Gore (Bar), Albanije (Vlore), Italije (Brindisi) i Grčke (Krf). Međutim, i on je nakon početnog zamaha, nekoliko najavljenih pa odgođenih probnih letova, nekako zamro.
Valja ponoviti da je u prvoj fazi ovog projekta Europska unija namijenila 2,3 milijuna eura, od čega bi Pula, putem partnera Lučke uprave, dobila 213 tisuća eura. Ostatak bi podijelili drugi partneri, i to talijanska provincija Teramo, kao vodeći partner, talijansko civilno zrakoplovstvo (ENAC), regionalna uprava talijanske Puglie, lučka uprava Brindisija, odnosno luka Bar, i Ministarstvo prometa i pomorstva Crne Gore te regija Jonski otoci - Krf i albanska luka Vlore.
U sklopu tog projekta hidroavioni, kapaciteta 19 putnika, povezivali bi Italiju, Grčku, Albaniju, Crnu Goru i Hrvatsku unutar sat vremena leta. Uzletno-sletna staza za hidroavione koji bi stizali do Pule nalazila bi se na području akvatorija kod Vargarole, odakle bi avioni plovili do uvale Vela Draga, odnosno na potezu uz Ulicu 119. brigade i Mandrača.
U prvoj fazi osigurao bi se probni let te osposobila potrebna infrastruktura, dok bi potom trebalo nastaviti na komercijalnim osnovama.
Florijan Veneruzzo, voditelj komercijalnih poslova pulske Lučke uprave, rekao nam je da projekt (ipak) napreduje, da se ispunjavaju sve obaveze prema partnerima, iako je kašnjenje značajno te je u tom smislu vodeći partner, regija Teramo, zatražila od nadležnog tijela dodatno produženje trajanja projekta za maksimalnih šest mjeseci. Odgovor još nije stigao.
Iako je po dosadašnjim najavama probni let trebao biti organiziran uoči prošle ljetne sezone, do danas još nije poletio niti jedan hidroavion. No, po njegovim riječima, probni let će biti organiziran, ali se u ovom trenutku nitko ne usudi prognozirati kada. Probni let je, kaže Veneruzzo, u svakom slučaju predviđen za sam kraj projekta.
Na upit hoće li morati vraćati novac Europskoj uniji u slučaju da se projekt ne realizira, Veneruzzo kaže da novac dolazi u tranšama pa tako nije odmah dobiveno 213 tisuća eura, već sredstva pristižu nakon što se i potroše. (piše S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU