"James Joyce boravio je u Puli šest mjeseci, ne znam je li nešto u tom razdoblju napisao i čime se točno bavio, ali to je bilo dovoljno da ga danas Pula slavi. Herman Potočnik Noordung rođen je u Puli, a u rodnom gradu nema ni najmanjeg obilježja. Vrijeme je da ovaj veliki znanstvenik i vizionar dobije, bilo gdje u gradu, bar malu spomen-ploču. Mi se nadamo da ćemo uskoro pronaći gdje se u Puli nalazi njegova rodna kuća."
Kazao je to prekjučer na Mornaričkom groblju u Puli voditelj umjetničke grupacije Labin Art Express Dean Zahtila, uz polaganje vijenca na grob Noordungova oca Jozefa Potočnika, štabnog kirurga i generala austrijske mornarice koji je preminuo 1894. u Puli, kada je sin Herman (Pula, 1892. - Beč 1929.) imao samo dvije godine.
U svom svega 36 godina dugom životu - a najviše svojom jedinom knjigom "Problem vožnje svemirom", čije je berlinsko izdanje 1929. godine dočekao na samrtničkoj postelji - Herman Potočnik prometnuo se u jednu od najvažnijih figura pionirskog doba astronautike. Začetnik je jednog od najznačajnijih otkrića na području svemirskih istraživanja i globalne komunikacije - geostacionarnog satelita (što je neosporni Potočnikov izum) i svemirske orbitalne stanice koja se, prema njegovoj zamisli, sastojala od tri objekta: stambenog kola, sunčeve energetske centrale i promatračnice.
Načinio je nacrt geostacionarnog satelita i s nevjerojatnom točnošću odredio visinu na kojoj će kružiti satelit (35.900 kilometara) i brzinu kruženja satelita (3.080 m/sec).
Trideset godina nakon njegove smrti doseg njegova djela, uoči priprema za prvi let Apolla, javno je istaknuo jedan od pionira astronautike Werner Von Braun, poznat po raketi V-2, dok je tehničko rješenje Potočnikove orbitalne stanice iskorišteno u kultnom filmu "2001.: Odiseja u svemiru". (Zoran ANGELESKI)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.