Uprava HEP-a ne želi potpisati ugovor s INA-om o prodaji domaćeg plina jer bi to HEP-u nanijelo velike gubitke, doznajemo neslužbeno u HEP-u čija uprava, predvođena Pericom Jukićem, ne želi preuzeti odgovornost za nepovoljan ugovor. Iako cijena po kojoj bi INA prodavala plin HEP-u nije službeno poznata, očigledno je riječ o cijeni većoj od 18 lipa po kilovasatu, po koliko bi HEP taj plin dalje, sukladno Vadinoj odluci, trebao prodavati lokalnim distributerima plina.
Postavlja se, naime, pitanje zbog čega bi INA HEP-u pogodovala nižom cijenom, kad je i sama godinama, kako tvrdi, na gubitku zbog cijene plina koja je do sada bila regulirana, a i arbitražom u Washingtonu MOL od Hrvatske potražuje odštetu zbog nepreuzimanja plinskog biznisa 2009. godine.
Kako je jučer kratko priopćeno iz HEP-a, nakon zaprimanja najpovoljnije ponude 3. ožujka, s INA-om su provedeni dodatni pregovori te je ponuđena cijena plina dodatno snižena. Koliko će ona iznositi, ne otkrivaju. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) također ovih dana treba sniziti tarifne stavke u cijeni plina za kućanstva, kako bi krajnja cijena ostala nepromijenjena. Od nje Vlada očekuje da snizi marže lokalnih distributera, kojih je 34, kao i Plinacrovu transportnu naknadu, zahvaljujući čemu bi cijena za kućanstva od 1. travnja ostala jednaka dosadašnjoj.
Problem marži
I u HERA-i se opiru takvom Vladinom zahtjevu, makar su godinama prije, pokazuju brojke, distributerima plina neopravdano povećavali marže. Kako smo istražili, opskrbna marža distributerima plina, jednaka za sve distributere, iz koje se pokriva trošak obračuna i slanja računa, dakle čak niti očitanje brojila, početkom 2014. godine iznosila je jednu lipu po potrošenom kilovatsatu, te je činila četiri posto od regulirane, nabavne cijene plina. Već u ožujku te godine opskrbna im je marža povećana za 30 posto, a početkom 2015. godine za još 15 posto, dakle ukupno 45 posto u godini dana, bez ikakvog opravdanja za to, odnosno bez porasta opskrbnih troškova. Svim opskrbljivačima plinom marža, dakle, sada iznosi jednu i pol lipu po kilovatsatu.
Opskrbne su marže pak prava sitnica u odnosu na distributivne marže koje imaju. To je trošak slanja plina u sustav te očitanja brojila, a brojke pokazuju da je Energova distributivna marža za prosječno kućanstvo godinama, sve do kraja 2016., bila najveća u državi, te je iznosila preko devet lipa po kilovatsatu. Usporedbe radi, distributivna marža najveće plinare u državi, Gradske plinare Zagreb, koja opskrbljuje polovicu hrvatskih potrošača, iznosi tri i pol lipe, dok i marža HEP-Plina, koji opskrbljuje potrošače na području Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije, iznosi 3,6 lipa.
Od 34 lokalna distributera u državi, sve se marže kreću između dvije i šest lipa, osim Energove, Plinare Pula i EVN-a.
Trošak nabave
Pritom je svim distributerima najveći trošak, trošak nabave plina od HEP-a, jednak jer je ta cijena unatrag tri godine regulirana i iznosi 17 lipa po kilovatsatu, dok bi ubuduće trebala iznositi jednu lipu više. To znači da je "zahvaljujući" Energovoj distributivnoj marži konačna opskrbna cijena za prosječno riječko kućanstvo, od 27 lipa po kilovatastu, bez PDV-a, među najvišima u državi. U Zagrebu iznosi 22 lipe, a u Osijeku, primjerice, 23 lipe.
I dok sad duboko i dugo razmišlja da li lokalnim distributerima smanjiti marže kako bi cijena za kućanstva ostala ista, HERA je prijašnjih godina bez ikakvih problema te marže dizala, iako nikakvih poremećaja na tržištu nije bilo. Da s HERA-inom "računicom" nešto ne štima, pokazuje primjer Gradske plinare Zagreb (GPZ). Iako je poslovnu 2014. distribucija GPZ-a završila s neto dobiti od 18,6 milijuna kuna, u ožujku 2015. joj je HERA nakon izvanredne revizije povećala distributivnu maržu za 26 posto.
Samo tri mjeseca kasnije, uoči izbora 2015., GPZ je, kako neslužbeno doznajemo u toj tvrtki, sama od HERA-e zatražila smanjenje marži, što je regulator i odobrio, distributivnu maržu smanjivši za više od 40 posto. Zbog toga se nameće pitanje kako, u samo tri mjeseca razlike, regulator može izračunati toliko različite marže. I nakon smanjenja marže od čak 40 posto, distribucija GPZ-a je 2015. godinu završila s dobiti od preko 60 milijuna kuna, no HERA joj je opet, na njezin zahtjev, krajem prošle godine odobrila povećanje te marže za 12,5 posto. Povećana je, između ostalih, i marža Prvom plinarskom društvu, za 14 posto.
Nakon što HERA, pritisnuta odlukom Vlade, distributerima smanji marže, to će biti i izgovor zahvaljujući kojem će veliki krenuti u akvizicije malih. (B. MRVOŠ PAVIĆ)