Dolazak konkurencije na hrvatsko tržište električne energije - slovenskog GEN-I-ja i njemačkog RWE-a, jedini je razlog zbog kojeg je HEP, nema sumnje, nedavno od regulatorne energetske agencije zatražio dopuštenje da cijene struje za kućanstva snizi za oko šest posto.
Nakon tog HEP-ovog poteza mnogi se potrošači, sasvim očekivano, ali i opravdano, pitaju je li pojeftinjenja, umjesto poskupljenja, moglo biti i prijašnjih godina, od kojih su neke, kao i ova godina, hidrološki bile vrlo povoljne, a dobit HEP-a čak i puno veća od lanjske. Jednako tako, postavlja se i pitanje bi li HEP od 1. srpnja, da konkurencije još nije bilo, struju sam pojeftinio ili ju je, na što upućuju izjave nekih članova Uprave, imao namjeru čak i povećavati.
Prije pet godina, 2008., HEP je ostvario neto dobit od 31,1 milijuna kuna, i u toj godini poskupio električnu energiju za dvadeset posto. Godinu dana kasnije, 2009., koja je bila hidrološki bogata, zabilježio je neto dobit od 154,4 milijuna kuna. U 2010. godini, također hidrološki vrlo povoljnoj, neto dobit je iznosila čak 1,43 milijarde kuna, pri čemu je te godine milijardu kuna HEP morao uplatiti u državni proračun, a tadašnja mu premijerka Jadranka Kosor odbila zahtjev za poskupljenjem od deset posto. U sušnoj 2011. godini HEP bilježi minus od 3,3 milijuna kuna, da bi lanjsku godinu završio, opet, s neto dobiti od 71,2 milijuna, pri čemu je električna energija i lani poskupjela za oko 20 posto.
Tek je ova godina, s izrazito niskim cijenama električne energije na europskim burzama, kažu upućeni, omogućila i pad cijena krajnjim potrošačima. Prije četiri, pet godina, HEP je električnu energiju kupovao po cijeni od 80, 90 eura za megavatsat, sad je ta cijena upola manja. Bi li se, međutim, bez dolaska konkurencije, HEP sam sjetio sniziti cijenu? (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU