"Hrvatska elektroprivreda je svjesna intenzivnog i ubrzanog razvoja tehnologije električnih vozila te je temeljem takvog saznanja pokrenula strateški razvojni projekt HEP grupe, kojeg unutar Sektora za strategiju i razvoj vodi tim za e-mobilnost. Cilj samog projekta je realizacija kompletne infrastrukture za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj, u skladu sa strateškim prometnim pravcima i razvojem takve infrastrukture na razini Europske unije te gradovima u Hrvatskoj."
Za manje od deset godina u Hrvatsko će se teško moći pronaći krov bez solarnih kolektora, a uslijed bure suri, negostoljubivi vrhovi planina raspoređenih uz jadransku obalu bit će načičkani vjetroelektranama. Silno će se raširiti i »solarne farme«, da o ekstremnom povećanju broja mikro hidroelektrana ni ne govorimo – tko god je u blizini kuće imao ma kakav potok, na njega je instalirao poneki »mlinac« kako se u žargonu naziva najmanje hidroelektrane. SF? Ne, vrlo realna slika Hrvatske u skoro vrijeme jer golemi dio električne energije koju danas proizvodimo bit će namijenjen – automobilima, odnosno prometu općenito!
Skupe »igračke«
Dramatične promjene po pitanju energenta s kojim će se u dogledno vrijeme kretati većina vozila – već su počele. Iako mnogi od nas na elektromobile gledaju kao na preskupe, samim time i besmislene te ne pretjerano funkcionalne »igračke«, ono što će se dogoditi vrlo skoro dat će nam do znanja kako smo bili u – totalnoj zabludi!
Mada inače posluju kao žestoka konkurencija, ovih se dana većina najznačajnijih proizvođača automobila u Njemačkoj udružila kako bi zajednički krenuli u masovnu izgradnju punionica za električne automobile. BMW Group, Daimler AG, Ford Motor Company i Volkswagen koncern su tako postavili platformu zajedničkog djelovanja i potpisali »Memorandum o razumijevanju« radi stvaranja mreže stanica za punjenje s najvećom snagom u Europi. Cilj je brza izgradnja velikog broja stanica za punjenje radi omogućavanja dugačkih putovanja za vozače električnih vozila što danas nije ma ni zamislivo. Ujedno će to biti i put u omasovljenje proizvodnje elektromobila, što pak donosi ono možda najvažnije – smanjenje njihove cijene i kupcima brži povrat uloženog novca.
Punionice koju planiraju graditi bit će iznimno snažne, čak do 350 kW, što će omogućiti multipliciranje trenutno poznate brzine punjenja baterija. Početak implementacije Memoranduma kreće čim to dozvole vremenski uvjeti, dakle krajem zime 2017. godine. Dogovoreni ritam je vrlo brza izgradnja punionica na 400 lokacija, a već do 2020. bit će ih čak tisuću. One će dakle omogućiti neometanu mobilnost elektromobila, skoro jednaku onoj koju danas uživaju automobili na fosilna goriva.
A mi? Što smjeraju domaći »meštri« od energije?
Itekako smo u toku sa svime što će za svega nekoliko godina temeljiti promijeniti mobilnost, odnosno energenta koje će ju omogućavati, bio je optimistični sukus poruke iz Hrvatske elektroprivrede, hvaljenog i ponekad kuđenog HEP-a.
– Do sredine 2017. godine namjeravamo postaviti i pustiti u pogon više od 50 javnih punionica u hrvatskim gradovima te započeti s postavljanjem mreže punionica duž svih strateških prometnih pravaca, bilo vlastitim sredstvima ili sufinanciranjem iz različitih izvora. Smatramo da će naša industrija i inovativni razvojni projekti svakako imati šansu u ovom projektu, ukoliko pokažu kvalitetu i konkurentnost.
Uz sve navedeno, važna je i uloga države te donošenje regulatornog okvira u kojem bi se djelatnost e-mobilnosti trebala odvijati. K tome, Hrvatska je turistička zemlja, a HEP kao tržišni lider i društvo koje brine o svojim kupcima želi svim, sadašnjim i budućim, korisnicima električnih vozila omogućiti ugodno putovanje i prema našem moru. To se ne odnosi samo na naše građane, već i na naše goste iz drugih zemalja i apsolutno smo spremni za povezivanje u europsku energetsku autocestu koja se već i službeno najavljuje. Konkretno, u 2017. godini očekujemo značajnije iskorake kroz pokrivanje jednog dijela autocesta s brzim i ultrabrzim punionicama snage 50 kW, istaknuo nam je na pitanje o upućenosti HEP u promjene načina mobilnosti koje se najavljuju sa zapada Europe Matjaž Prah, voditelj tima za e-mobilnost HEP grupe.
Proizvođači spremni
I kod naše znatiželje izazvao zadovoljstvo. Jer dobro nam je poznat utisak kako Hrvatska kad je u pitanju inovativnost, živi u nekom paralelnom svemiru. Kad su električni automobili u pitanju, stječe se utisak kako ih ona zapravo – ismijava. Činjenica da je kompaktni Nissan Leaf još prije pet godina osvojio niz prestižnih nagrada, baš kao i to da je u tih nekoliko godina registrirao čak 240 tisuća komada, čime je postao najprodavanijim električnim automobilom u povijesti, nas ni najmanje ne zanima. Najveće mu je tržište sa 100 tisuća komada SAD, slijedi Japan s 30 posto manje od tog iznosa, po prilici koliko broje i europske države.
Leaf je ujedno bio i »probni balon« koji je imao dati odgovor o svrhovitosti takvih automobila. Iako mu autonomija isprva i nije bila pretjerana, oko 150 kilometara, pohvale su sa svih strana naprosto pljuštale. Cijena prijeđenog kilometra je bila nevjerojatno niska, svega 10-ak kuna na stotinu kilometara. A zagađenje minimalno, mada ovisno o načinu na koji struju proizvodi pojedina država. Bio je to dakle signal i ostalima da krenu Nissanovim putem.
Lukavo, pomalo iz prikrajka sve su promatrali i Nijemci, po mnogima najveći »maheri« kad je u pitanju proizvodnja automobila. Poput nekog nepisanog pravila, Talijanima se prepušta eksperimentiranje s dizajnom, ali i s nekim tehničko-tehnološkim rješenjima, Japanci su inovatori, posebno po pitanju hibridnih motora, a Nijemci – oni uvijek sačekaju što će od svega ispasti, zatim to idealno poslože i – poberu vrhnje. Kako se moglo zamijetiti na salonu automobila u Parizu – Volkswagen naročito, ali i Mercedes, Opel pa i BMW su značajni naglasak stavili na električne automobile. A nakon toga karte su se počele otkrivati neviđenom brzinom.
Kod VW grupe se jasno razaznaje, za što smo dobili i određene potvrde od strane čelnih ljudi uprava pojedinih sastavnica koncerna, kako će razdoblje do 2030. godine Volkswagen, Porsche i Audi iskoristiti za masovni prelazak na električna vozila. Pretežito konvencionalne motore će s druge će strane imati Škoda i Seat. Svakako i ta će dva proizvođača u svom portfelju imati elektromobile, ali u obrnuto proporcionalnom odnosu od prije navedenih. Konkretno – VW bi za desetak, ili nešto više godina u svom proizvodnom programu imao oko 25 posto konvencionalnih te 75 posto električnih automobila, Škoda suprotno.
Stoga, mada može djelovati i pomalo zbunjujuće, sve prodavaniji češki proizvođač ubrzano širi gamu vozila kako bi zadovoljio ona tržišta koja će sporije prelaziti na e-mobilnost. Uostalom kao i u svemu – trendove pokreću i najbrže ih implementiraju najbogatiji, do onih siromašnijih val promjena putuje najmanje desetak godina.
A Hrvatska, pa tako i zbog turizma koji čini 20 posto BDP-a, ne da o tome ima pravo razmišljati, ona naprosto mora, i to hitno, u električnu revoluciju. Koja može omogućiti i niz vrlo pozitivnih efekata po opće stanje gospodarstva.
Gospodarski efekti
– Hrvatska elektroprivreda je svjesna intenzivnog i ubrzanog razvoja tehnologije električnih vozila te je temeljem takvog saznanja pokrenula strateški razvojni projekt HEP grupe, kojeg unutar Sektora za strategiju i razvoj vodi tim za e-mobilnost. Cilj samog projekta je realizacija kompletne infrastrukture za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj, u skladu sa strateškim prometnim pravcima i razvojem takve infrastrukture na razini Europske unije te gradovima u Hrvatskoj.
Također, jedan od ciljeva je i definiranje novih inovativnih poslovnih modela u HEP grupi. Sve elemente i izazove razvoja e-mobilnosti HEP rješava znanjem, iskustvom te inovativnim pristupom naših zaposlenika. Prvi efekti tog rada vidljivi su kroz mrežu punionica ELEN, gdje je trenutno u pogonu 25 brzih javnih punionica te dodatne 4 u pokusnom radu, zaključio je Prah.
Što znači da se pred HEP-om i općenito Hrvatskom upravo zahvaljujući e-mobilnosti otvaraju mogućnosti za snažan rast gospodarstva. Kao je poznato, Hrvatska raspolaže se golemim hidro potencijalom koji se može iskoristiti za proizvodnju električne energije. Bit će jako važno što je brže moguće instalirati nove proizvodne kapacitete, koliko je god moguće usklađene s ekološkim principom, kako se zbog bujanja električnih automobila, do 2025. bi ih u svijetu već moglo biti 10 milijuna, ne bi dovela u situaciju velikog uvoza energije. Ili što je još i gore u poziciju – ovisnika o tuđoj energiji. Bitno je dakle značajno »olabaviti« zakonodavstvo i potaknuti izgradnju mikro elektrana. Hrvatska ih trenutno ima zanemarivi broj, Slovenija primjerice 400!
S druge strane, što je već danas vidljivo, snažni će se nametnuti principi štednje u potrošnji električne energije u domaćinstvima. Žarulje, perilice, LCD televizori – svi oni već sada troše desetak puta manje struje no što su to činili njihovi prethodnici, a svjedočili smo i velikom valu kvalitetnije izolacije fasada što također snažno utječe na smanjenje potrošnje energije. Jasno je stoga, a omasovljenje proizvodnje omogućiti će smanjenje cijene, da će se maksimalno prihvatiti princip vlastite, osobne proizvodnje struje. Profitirat će manje, seoske sredine, dok će gradsko stanovništvo najviše koristiti solarne panele.
A cijene elektromobila? Klasika će se zbog ekologije jače penalizirati trošarinama, što je u Hrvatskoj već najavljeno, dok će masovna proizvodnja baterija za automobile, što je danas i do četvrtina cijene vozila, snažno smanjiti njihovu cijenu. Konkretno, a bile su to riječi Wernera Eichhorna, člana uprave Škode dakle i jednog od najistaknutijih ljudi čitavog VW koncerna, s kojim smo nedavno vodili vrlo zanimljiv razgovor, već 2025. godine električni će automobili biti povoljniji od jednakih unutar pojedinih klasa na danas uobičajeni pogon.
Jesmo li dovoljno mudri, sposobni i naprosto budni? Sudeći prema ključnim ljudima HEP-a, prigodu aktivnog uključenja u revoluciju električne mobilnosti nećemo propustiti. A svima koji možda imaju koju kunu viška preporuka – uložite li ju u proizvodnju električne energije, višestruko će vam se, i to poprilično brzo, vratiti. (Edi Prodan)