HDZ: Škole skuplje nego što je javnosti predstavljeno

Ivica Butorac i Marino Roce
Ivica Butorac i Marino Roce

Gradnja četiri škole u Istri javno-privatnim partnerstvom (Medicinske u Puli, OŠ Buje te OŠ Finida i OŠ Žbandaj u Poreču) i njihovo održavanje koštat će građane 500 milijuna kuna, što je triput više od 164 milijuna kuna na koliko su procijenjeni kapitalni troškovi. Te je brojke Županija trebala transparentno dati u javnost, poručili su Marino Roce i Ivica Butorac iz Kluba vijećnika HDZ-a u Skupštini Istarske županije na današnjoj konferenciji za novinare. Barataju neslužbenim podacima jer, rekli su, oni konkretni nisu vijećnicima ni predstavljeni, a u odluci Županije nije ni predviđeno do koje je cijene projekt prihvatljiv.

- Podržali smo izgradnju škola u Istru projektom javno-privatnog partnerstva iako je višestruko skuplji u odnosu na klasični kredit, s obzirom na kreditnu nesposobnost Istarske županije. No, itekako ćemo pratit kako će se projekt razvijati s obzirom na to da nije prihvaćen naš prijedlog da Skupština, prije nego što se potpišu ugovori, a nakon provedenog natječaja, još jednom raspravi je li nam on isplativ, rekao je Roce.

Za njega je neprihvatljivo projekt pravdati time što će godišnji udio države u sljedećih 25 godina biti veći od udjela gradova i Županije (u slučaju Medicinske škole i OŠ Buje država sudjeluje s 55 posto, Pula i Buje s 10 posto, a Županija s 35) jer cijenu projekta treba gledati u cijelosti s obzirom na to da građani pune i državni proračun.

Prema projekciji Županije, godišnje će, počevši od listopada 2016. te narednih 25 godina, ona izdvajati 4,4 milijuna kuna.

- Neprihvatljivo je i da je Županija odabir privatnog partnera i sklapanje ugovora prenijela na državnu agenciju CEI (Centar za praćenja poslovanja energetskog sektora i investicija), rekao je Butorac, koji je naveo da je gradnja i proširenje škola potrebno, pa i za pokretanje investicija, ali ne po nekoj neprihvatljivoj cijeni. HDZ-ovi županijski vijećnici upozorili su da je Rijeka prije više godina odustala od izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti projektom javno-privatnog partnerstva jer se pokazalo da je to puno skuplje u odnosu na klasični kredit. (Napisao i snimio Z. STRAHINJA)


Podijeli: Facebook Twiter