HBOR podupire privatni sektor i ruralni razvoj


Cinzia Zubin, voditeljica istarskog ureda Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u četvrtak je dvadesetorici istarskih poduzetnika u sklopu IDA-inog info dana predstavila kreditne programe namijenjene onima koji kandidiraju svoje projekte za sredstva europskih strukturnih fondova. Riječ je o dva programa: prvi je namijenjen kreditiranju privatnog sektora, a drugi poticanju ruralnog razvoja, "vinske omotnice" i ribarstva. 

- To su svi oni korisnici koji se natječu za sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj ili Europskog socijalnog fonda ili, na primjer, ako se radi o programu ruralnog razvoja, Operativni program za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. ili Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014. do 2020. To su kreditni programi koji su smišljeni da bi korisnici zatvorili cijelu svoju financijsku konstrukciju. Bitno je da se sagledaju i državne potpore, odnosno maksimum koji mogu dobiti, rekla je Zubin te podsjetila da su do sada sredstvima HBOR-a financirane dvije trećine svih poduzetnika koji su se kandidirali za sredstva predpristupnih fondove prema IPARD programu.

Rok otplate ovih HBOR-ovih kredita je 15 godina, uz kamatnu stopu od tri i više posto. Zubin je napomenula da kamatna stopa više nije fiksna i ne iznosi dva ili četiri posto kao ranije, u vrijeme IPARD-a. Kamatna stopa će ovisiti o rangu klijenta i kolateralizaciji, odnosno instrumentu osiguranja. 

Tamara Kiršić, stručna savjetnica u IDA-i, predstavila je program rada ove razvojne agencije koja je u svom 15-godišnjem radu provela 30 europskih projekata vrijednih 40,4 milijuna eura, od čega je Agenciji pripalo 4,5 milijuna.

- Imamo iskustva u europskim projektima. Naše savjetodavne usluge su besplatne i, iako ne pišemo projekte za poduzetnike, možemo ih usmjeriti, eventualno pogledati neki projekt i reći drži li ideja vodu, rekla je Kiršić. Predstavila je aktualne natječaje, poput Poduzetničkog impulsa Ministarstva poduzetništva i obrta koji ove godine teži čak 4,37 milijardi kuna. Impuls će se u najvećoj mjeri, ukupno 88 posto, financirati sredstvima EU-a, a ostatak iz državnog proračuna. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter