U "Crvenoj knjizi" Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koju je uredio akademik Vladimir Paar, objavljen je završni prikaz Cjelovite kurikularne reforme (CKR) u kojem više od stotinu recenzenata upozoravaju na nedostatke CKR-a, njezinu neprovedivost, zanemarivanje bitnih čimbenika znanja, odsutnost orijentacije na srednjoeuropski model kurikula te nedovoljno uvažavanje hrvatskoga nacionalnog identiteta.
Recenzije su napravljene u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU-a.
Stručnjaci i akademici u recenzijama upozoravaju i na nedostatak orijentacije strukovnoga školstva na dualni sustav obrazovanja afirmiran u svijetu, nedovoljni naglasak na temeljna znanja kao preduvjet za promjenjive buduće potrebe i kao osnove budućega cjeloživotnog obrazovanja te zanemarivanje odgojne funkcije škole, i nedovoljnog uvažavanja nacionalnog identiteta.
Recenzije ukazuju, kako navode, na neprovedivost predložene metodologije kurikula, nerazumijevanje i zanemarivanje STEM područja (prirodoslovno-matematičko-tehničko-informatičkog) kao bitnoga čimbenika za gospodarski i društveni razvoj, odsutnost orijentacije na srednjoeuropski model kurikula, a naročito njemački i austrijski.
Zbog toga je, smatraju recenzenti HAZU, potrebno temeljito promijeniti prijedlog CKR-a i znatne dijelove iznova pisati.
HAZU: Potreban model 'Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja'
”Polazište recenzija je jasno: Ako bi znanje hrvatskog učenika bilo ispod razine znanja učenika u drugim srednjoeuropskim zemljama, tada bi naša domovina i životni standard naših građana bili osuđeni na daljnje zaostajanje u odnosu na razvojno orijentiranu Srednju Europu”, stoji u uvodu publikacije, čiji je urednik akademik, dr. Vladimir Paar.
Sukladno recenzijama i europskoj praksi, u Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo HAZU predložena je kontinuirana obrazovna reforma usmjerena na razvoj u uvjetima 21. stoljeća, sa srednjoeuropskim modelom školstva kao orjentirom.
U "Crvenoj knjizi" HAZU-a takvom modelu reforme dan je radni naziv "Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja" (HSKRO).
U HSKRO naglašava se potreba približavanja hrvatskog školstva srednjoeuropskim kurikulima, naročito njemačkom i austrijskom kao orjentiru, uz prilagodbu hrvatskim uvjetima i obrazovnoj tradiciji.
Za potrebe brzo promjenjivog budućeg razvoja gospodarstva i društva važno je u školi usklađeno usvajati temeljna znanja, i prirodoslovno-matematičko-tehnička-informatička ("STEM područje") i društveno-humanistička, kao osnovu (tzv. post-STEM) za cjeloživotno obrazovanje i nepredvidive promjene u budućnosti.
Sukladno svjetskim iskustvima, kao najvažniji čimbenik reforme u žarištu pozornosti, smatraju stručnjaci HAZU, treba biti nastavni kadar, što znači poboljšanje materijalnog i društvenog statusa učitelja i nastavnika, stimulacija kvalitete, privlačenje stipendijama talentiranih mladih ljudi u nastavnički poziv i kvalitetno stalno stručno usavršavanje, naročito za STEM područje.
Recenzeti podsjećaju kako prema ključnim dokumentima i praksi razvijenih zemalja, temeljni preduvjeti uspješnih kurikulnih promjena uključuju stalno stručno usavršavanje nastavnoga kadra.
Napominju i kako je u hrvatskom obrazovnom sustavu bitno smanjiti opseg gradiva i enciklopedijski karakter učenja te preusmjeriti naglasak od memoriranja činjenica na njihovo međusobno povezivanje i razumijevanje.
U svjetlu iznesenih kritika predlaže se budućoj Ekspertnoj radnoj skupini i predmetnim povjerenstvima da bi glede prijedloga CKR-kurikula trebali razmotriti što iz CKR-a, i u kojoj mjeri se može upotrijebiti pri izradbi budućeg kurikula koji će kao orjentaciju imati srednjoeuropski model kurikula, prilagođen našoj obrazovnoj tradiciji i konkretnim uvjetima.
Ovo je treća knjiga HAZU o hrvatskom školstvu, a nazvane su po bojama - 'Crvenoj', 'Bijeloj' i 'Plavoj'.
U "Crvenoj knjizi" su objavljeni, uz sažetak stavova iz stručnih recenzija, odabrani citati stručnih recenzija Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU te linkovi na internetu s materijalima iz "Crvene", "Bijele" i "Plave" knjige. (Hina)