Katastrofa u Japanu, a onda i odluka Njemacke da privremeno zatvori sedam svojih nuklearki, javlja Associated Press, od prošlog petka su elektricnu energiju na burzama poskupile za nevjerojatnih 28 posto.
U Njemackoj je, tako, cijena struje koja ce se u mrežu isporuciti u travnju porasla za 17,9 posto, na 64,25 eura za MWh, što je najveci jednodnevni rast od 2003. godine. U Europi su, medutim, porasle i cijene plina jer su japanske energetske kompanije povecale kupovinu tog energenta u nastojanju da pokriju nedostatak energije iz nuklearnih elektrana.
Stres-testovi u EU-u
AP javlja da cijene struje, osim u Njemackoj, najviše rastu u Španjolskoj i Francuskoj, koja je potpuno ovisna o nuklearnoj energiji. A osim Njemacke, koja je zatvorila sedam nuklearki gradenih prije 1980., od ukupno 17 koliko ima, na reviziji ce se naci svaka od 153 nuklearke koliko ih se nalazi na podrucju Europske unije. Francuska, koja ih ima najviše, 54, doduše, za sada nije najavila stres-testove u svojim nuklearnim pogonima, no zato Švicarska, koja 40 posto svoje energije dobiva iz nuklearki, zamrzava obnovu tri od pet svojih pogona.
Cijene struje ce, dugorocno, sigurno rasti, i to višestruko, smatra Ivica Toljan, bivši clan Uprave HEP-a. Na burzi elektricne energije sigurno ce, veli, nastati poremecaji jer ce i gorivo za nuklearke, u ciju proizvodnju više nitko nece ulagati, postati problematicno.
- Nakon Cernobila i njegove upitne gradnje, znali smo zašto se dogodila tragedija, ali sada, nakon Japana, vidimo da ni najsavršenije gradene nuklearke nisu sigurne. Kakva je situacija s nuklearkama u Europi, nije poznato jer se podaci vjerojatno taje, no cinjenica je da ce se energetska politika sigurno morati mijenjati, istice Toljan.
Stabilna potrošnja
Na pitanje koliko nuklearke, koje daju tek 15 posto ukupno proizvedene energije u svijetu, utjecu na cijenu struje Toljan odgovara i protupodatkom - u Švicarskoj nuklearke proizvode 40 posto, a u Francuskoj cak 85 posto energije. Ta država, za razliku od Njemacke, zakljucuje, od nuklearki nece odustati.
- Kratkorocno, gubitaka od zatvaranja nuklearki nece biti jer je, hidrološki, svima bila dobra godina, no buduci da ce potrošnja opcenito dugorocno rasti, problema ce biti, napominje Željko Tomšic, profesor s FER-a i nekadašnji clan Uprave HEP-a. Hrvatska, kaže, iz Krškog uvozi 2,5 od ukupno potrošenih 18 teravata elektricne energije, dakle niti 15 posto, a osim što smo hidrološki imali dobru godinu, i potrošnja nam se, zbog recesije, unatrag tri godine ne mijenja. Kako zakljucuje, ne vjeruje da ce doci do zatvaranja nuklearke u Krškom, buduci da se nalazi medu pet najboljih u Europi.
- Imamo li dovoljno energije i uz postojece nuklearke? Nemamo. Mislim da više od toga ne treba pojašnjavati, istice Krešimir Štih, zadužen za obnovljive izvore energije pri HGK-u.
Budu li se zatvarale nuklearke, kaže Štih, svijet ostaje bez jeftinog goriva, što znaci da ce cijene konvencionalnih goriva rasti. A budu li rasle, sreca je u nesreci, izjednacit ce se sa, sada izuzetno visokim, cijenama elektricne energije iz alternativnih izvora.