"Vidio sam sredozemnu medvjedicu na Lungomareu, na školskom, u ponedjeljak navecer. Bila je sasvim blizu, samo tri metra udaljena od obale. Okupilo se više ljudi, gledali smo je, slikali, a ona se uopce nije bojala. Ogromna je, dulja od dva metra, teška najmanje 200 kilograma, kao balvan s malom glavom. Zatim se uputila prema Stoji."
Ispricao nam je to citatelj oduševljen susretom s ovim morskim bicem, a puni su dojmova bili i svi ostali koji su ga sreli. Ribari pricaju da ih ona zna iznenaditi, odjednom im se stvori iza leda.
Je li sada viden isti onaj morski covik koji živi na Kamenjaku ili je ovaj Puležan? Ima li ih više? Koliko? Kako da se ponašamo kod susreta s Adrianom? Odgovore na ova pitanja potražili smo kod osobe koja o tome najviše zna, biologinje Jasne Antolovic, predsjednice i osnivacice grupe Sredozemna medvjedica.
Rodom Komižanka, Antolovic živi i radi u Zagrebu, a vec 20 godina sustavno istražuje ovu ugroženu vrstu. Vrlo cesto zajedno sa suradnicima dolazi na Kamenjak, a monitoring kamerama je kontinuiran.
- U ovom slucaju vjerojatno se radi o jedinki koja obitava na Kamenjaku. Koliko ih je ukupno na Kamenjaku, zasad tocno ne znamo. Upravo cekamo DNK analize biološkog materijala, izmeta i dlake, s havajskog instituta, koji ce nam pomoci utvrditi o kojem se broju jedinki radi, rekla je biologinja.
Temeljem dosadašnjih procjena i analiza fotografija snimljenih u akvatoriju zapadne i istocne obale Istre te na obalama Cresa Antolovic procjenjuje da obitava pet do sedam jedinki. Sredozemne medvjedice se ne smiju cipirati jer bi ih se time uznemiravalo.
Zbog toga su u nekim pecinama, gdje borave i spavaju, postavljene kamere za monitoring. Ovog vikenda snimali su je kako spava 14 sati. Prije no što je otišla iz špilje, još se šest minuta igrala, a zatim je za pozdrav pustila glas, urlik, koji ih je posebno dirnuo.
Antolovic pretpostavlja da je na svijet prije dvije godine došlo i mladunce. Zatim su videne veca i manja životinja kako zajedno plivaju kraj Banjola, na podrucju Portica. Mladuncad se rada crna s bijelim trbuhom, a ta crna fleka kod jednog stanovnika juga Istre nije još potpuno nestala. Starija je jedinka svjetlosive boje i vjerojatno je ona videna u Puli.
Svi koji susretnu sredozemnu medvjedicu ni na koji nacin ne smiju je uznemiravati. Ne smiju voziti camac prema njoj, vec ugasiti motor, ne smiju skakati u more i plivati prema medvjedici niti je smiju hraniti. Kazne za uznemiravanje vrlo su rigorozne.
Jasna Antolovic poziva ribare i ostale za suradnju. Svaki susret s ovom zašticenom jedinkom mogu javiti grupi Sredozemna medvjedica na mail [email protected] ili na broj mobitela 098/351-254.
Za svoj projekt grupa ima dozvolu Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, za rad diljem Jadrana. Pored ministarstva i državnog Zavoda za zaštitu prirode, suraduje s talijanskom grupom Gruppo Foca Monaca, javnim ustanovama Kamenjak, Priroda na Cresu, Natura Histrica i drugima u Dalmaciji.
Sredozemna medvjedica medu deset je najugroženijih životinjskih vrsta na svijetu, a svedena je na svega 350 jedinki. Istovremena videnja na razlicitim podrucjima ukazuju na to da u Jadranu obitava manja populacija u dvije kolonije od šest do osam jedinki.