Primjena kriznog poreza koji je na snazi tek mjesec dana vec je natjerala Vladu da najavi donošenje novih zakonski odredbi, ali je pokazala da na brzinu doneseni zakon u kombinaciji s ostalim zakonodavstvom koje mu nije prilagodeno stvara apsurde i postiže ucinke koje vjerojatno ni Vlada nije planirala. Državna se administracija ne žuri ispraviti ni nelogicnosti koje bi mogla.
Jednu od tih nelogicnosti nalazimo i u naplati police dopunskog osiguranja cija cijena ovisi o visini place i mirovine. Tako umirovljenici s mirovinom nižom od 5.108 kuna policu placaju 50 kuna, a oni s višom od tog iznosa moraju izdvojiti 80. Radnici s placom nižom od 5.108 kuna policu placaju 80 kuna, a veci dohodak znaci i izdvajanje 130 kuna za policu zdravstvenog osiguranja. Svi umirovljenici koji dobivaju mirovinu od 5.108 do 5.216 kuna nakon naplate kriznog poreza padaju ispod granice za koju se naplacuje polica zdravstvenog osiguranja od 80 kuna i njih bi dopunsko zdravstveno osiguranje trebalo mjesecno koštati 30 kuna manje. Isto je i s radnicima, s time da bi njihova polica morala pasti sa 130 na 80 kuna, pa bi bila 50 kuna jeftinija.
No, krizni porez naplacuje se od 1. kolovoza, a gradani kojima je radi njega placa ili mirovina manja od spomenutih granica još ce tri mjeseca placati vecu policu, jer je to najmanji rok u kojem HZZO-u moraju najaviti njezino otkazivanje, nakon cega moraju sklopiti policu prema novim uvjetima. Tako ce svaki umirovljenik u zdravstveni fond uplatiti 90, a radnik 150 kuna više nego bi trebao u odnosu na primanja.
To je nelogicnost koju bi državna administracija mogla sprijeciti automatskom promjenom cijene police jer se promijenio iznos place i mirovine, ali u HZZO-u se drže toga da otkazni rok mora trajati najmanje tri mjeseca, pri cemu ocito nije zanemariva ni veca zarada. To što ce tri mjeseca naplacivati policu koja nije u skladu sa zakonom nikoga nije briga.