Kada je lani u studenome Haaški sud donio oslobađajuću presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču premijer Zoran Milanović je izjavio da mu je pao velik teret s ramena. Međutim, novi neugodan teret mogao bi mu se već u srijedu ponovno strovaliti na ramena.
U slučaju da Haaški sud - mjesec dana uoči ulaska u EU - Hrvatsku proglasi krivom za agresiju na Bosnu i Hercegovinu, odnosno za sudjelovanje u međunarodnom oružanom sukobu na teritoriju BiH, to bi po Hrvatsku imalo neugodne međunarodnopravne konzekvence.
Haaški će sud prekosutra objaviti prvostupanjsku presudu šestorici političkih i vojnih dužnosnika nekadašnje Herceg Bosne. Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić, Bruno Stojić i Berislav Pušić optuženi su za etničko čišćenje muslimana i nehrvata te za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu kojem su na čelu bio pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i njegov ministar rata Gojko Šušak, s ciljem odcjepljenja Herceg Bosne i stvaranja Velike Hrvatske.
U ranijim procesima dokazano je da je rat Hrvata i muslimana u BiH bio međunarodni sukob, no u ovom slučaju tužiteljstvo je upletenost Hrvatske podignulo na još višu razinu. Optužba tvrdi da je HVO, vojna sila Herceg Bosne, zapravo bio "okupacijska vojska" na područjima s kojih je protjerana legalna vlast BiH, pri čemu je vlast u Zagrebu optužena za izravnu i sveobuhvatnu kontrolu, bez posrednika, nad Herceg Bosnom.
To pak znači da je Zagreb imao potpunu kontrolu nad svime što se događalo u tom sukobu. Dakle, rat s muslimanima vođen je iz Zagreba, a ne iz Gruda, a HVO onda zapravo postaje dio Hrvatske vojske.
Osuđujuća presuda dala bi snažan zamah zagovornicima izjednačavanja odgovornosti Srbije i Hrvatske za rat, a posljedice bi trpjela Hrvatska, ali i Hrvati u BiH.
Tužiteljstvo traži dugogodišnje zatvorske kazne: po 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 za Ćorića i 25 za Pušića. Obrane svih optuženih traže oslobađajuće presude.
Iako se znaju čuti i drukčije najave, pogotovo nakon nedavnog rušenja Tuđmanovog "hrvatskog zločinačkog pothvata" na procesu hrvatskim generalima, obrane šestorice nisu odveć optimistične. Nijedna obrana nije nijekala da su se dogodili teški zločini, no svaki od optuženih branio je sebe, bez zajedničkog koncepta obrane, prebacujući krivnju ili na one druge (recimo vojnici na političare i obratno), ili na one koji su sada pokojni, primjerice Matu Bobana.
Mizerna pozornost koju je predmet Herceg Bosna privukao u Hrvatskoj obrnuto je proporcionalna njegovoj važnosti za Zagreb. U ovom je procesu inkriminiran je bivši hrvatski vojni i politički vrh, optužen za agresiju na BiH. Na optuženičkoj je klupi Tuđmanova politika prema BiH, njegova opsjednutost obnovom Banovine Hrvatske, njegovi stenogrami s Pantovčaka, u kojima stoji i kako je jednom zgodom, 27. prosinca 1991., izjavio i to kako je došao trenutak "da iskoristimo priliku i okupimo hrvatski narod unutar najširih mogućih granica".
Dvojica optuženih, generali Praljak i Petković, i formalno su bili na visokim vojnim dužnostima u Hrvatskoj vojsci prije, tako da neki misle da bi sudska potvrda Tuđmanovog zločinačkog pothvata u BiH mogla otvoriti i pitanje ratne odštete. (D. ROMAC/NL)