Raspravno vijece Haaškoga suda zakljucilo je u srijedu da su tužitelji na sudenju izveli dovoljno dokaza koji potvrduju da je voda srpskih radikala Vojislav Šešelj poticao na progon i druge zlocine protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini te je stoga odbacilo njegov zahtjev za oslobadanjem i odbacivanjem optužnice koja ga tereti za ratne zlocine pocinjene u razdoblju od 1991. do 1993. godine.
"Raspravno vijece odbacuje zahtjev optuženog", objavio je u Den Haagu predsjednik sudskog vijeca Jean-Claude Antonetti objašnjavajuci da je analiza dokaza dovela suce do zakljucka da "u ovoj fazi postoji dovoljno dokaza u svrhu clanka 98 bis Pravilnika koji bi omogucili razumnom presuditelju da osudi optuženog van razumne sumnje zbog poticanja na zlocine navedene u devet tocaka optužnice".
Šešelj je tražio odbacivanje optužnice temeljem clanka 98 bis Pravilnika ICTY-ja koji omogucava da optuženi, nakon što tužitelji završe izvodenje svojih dokaza, objasni sudskom vijecu zašto misli da tužitelji nisu dokazali njegovu odgovornost.
Antonetti je u višesatnom iznošenju odluke kazao da Vijece raspolaže dovoljnim dokazima da zakljuci da je govor optuženog bio govor nasilja. Antonetti je citirao niz Šešeljevih huškackih ratnih izjava kao i svjedocanstva žrtava o Šešeljevim govorima medu kojima stanovnika vojvodanskih sela koji su culi njegova "upozorenja" da je vrijeme da se odsele ili ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac koja ga je slušala na radiju kako potpiruje svoje dobrovoljce.
Vijece je zakljucilo da raspolaže s dovoljno dokaza da je Šešelj "sustavno omalovažavao Hrvate i Muslimane" nazivajuci ih uvredljivim i pogrdnim nazivima poput ustaše i balije, kao i da je širio atmosferu straha, kazao je Antonetti.
Vijece je zakljucilo i da je dostatno dokazano da je Šešelj poticao svoje dobrovoljce na ostvarivanje njegove "nacionalnisticke ideologije svim sredstvima", kazao je Antonetti dodajuci da dokazi pokazuju i da je Šešelj smatrao da se ti ciljevi mogu ostvariti "jedino protjerivanjem nesrba".
Šešelj je takoder bio svjestan da ce nakon njegovih huškacih govora uslijediti zlocini, a sudsko vijece smatra da ima dovoljno dokaza i o njegovoj kriminalnoj namjeri progona. To da je znao da su zlocini pocinjeni ni sam Šešelj nije sporio, kazao je Antonetti.
Šešelj je bio svjestan i kriminalne prošlosti dijela dobrovoljaca, ali je to zanemario, kazao je predsjedavajuci sudac koji je na kraju zakljucio i da je dokazana uzrocnoposljedicna veza izmedu njegovih govora i zlocina.
Voda srpskih radikala koji je sa smijehom pratio dio izlaganja predsjedavajuceg suca o njegovoj povezanosti sa zlocinima u jednom je trenutku prekinuo suca zbog prigovora na prijevod te porucio: "Sa zanimanjem pratim to što govorite i prilicno me uveseljava".
Antonetti je kazao da vijece u ovoj fazi raspolaže s dovoljno dokaza da može zakljuciti da je na podrucju Hrvatske, BiH i Vojvodine pocinjen progon i da je protjerano nesrpsko stanovništvo.
Tužitelji su izveli i dovoljno dokaza da su pocinjena ubojstva na podrucjima BiH i Hrvatske ukljucujuci Vukovara, Zvornika i šireg podrucja Sarajeva te Mostara, zakljucili su suci.
Predsjedavajuci sudac porucio mu je da kao najmladi doktor prava "nije mogao da ne zna" da je širenje mržnje bilo kažnjivo i po medunarodnom pravu i po Kaznenom zakoniku bivše SFRJ.
Odluka o zahtjevu za oslobadanje Šešelja napisana je na 120 stranica i Antonetti je kazao da se djelomicno ne slaže s odlukom vecine te je rocište nastavljeno citanjem njegova izdvojenog mišljenja. Sudsko je vijece, naime, vecinom (uz izdvojeno mišljenje Antonettija) zakljucilo da nakon što je utvrdilo da je dokazana odgovornost Šešelja za poticanje na progon nema potrebe razmatrati druge oblike njegove odgovornosti poput izvršenja progona i protjerivanja ili sudjelovanja u udruženom zlocinackom pothvatu.
Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zlocinackog pothvata predvodenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševicem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je ukljucivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljacku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.
Optužen je u devet tocaka za zlocine protiv covjecnosti i povrede ratnog prava i obicaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovcari i u Vocinu te progon Hrvata iz Vojvodine. Ideju "velike Srbij"' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i Muslimana ne samo sebi podredene stranacke dobrovoljacke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.
Tužiteljstvo je kao dokaze uvelo niz njegovih huškackih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljackih postrojbi koje je poticao da pustoše i cine zlocine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upucivao ih u, kako ih je nazivao, "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.
Tijekom dokaznog postupka tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, ukljucujuci preživjele masakra na Ovcari i u Vocinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedocili su i prognani Hrvati iz vojvodanskog mjesta Hrtkovci koji su se nakon njegova govora u Skupštini u Beogradu u travnju 1992., kada se zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine, te njegova mitinga u Hrtkovcima u svibnju '92. na kojem je citan popis Hrvata i Madara koji moraju otici, poceli iseljavati u strahu i uz prijetnje.
Šešelj je u haaškom pritvoru od 2003. Sudenje bi se sada trebalo nastaviti izvodenjem dokaza Šešeljeve obrane.