Posvecenost pukim pravilima može voditi u zvjerstvo, jedna je od misli kojima se vodio Vlado Gotovac, a izgovorena je na tribini "Vlado Gotovac - covjek raznolikosti za zajednicu raznolikosti" posvecenoj tom književniku, intelektualcu, ali i covjeku koji je svojim naprednim idejama obilježio politicku scenu Hrvatske i Jugoslavije.
Gotovac nije polagao, kako se moglo cuti na pulskom Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, gotovo nikakve nade u sisteme, smatrajuci da se moralnost temelji na slobodi pojedinca.
- Najviše pozornosti Gotovac je posvetio individualnoj etici, inzistirajuci na pojedincu i njegovoj unutarnjoj autonomiji kao izvorištu moralnih odluka, iznijela je u svom izlaganju o etici u Gotovcevim djelima dr. sc. Jasna Curkovic Nimac.
Kazala je da je Gotovac zapravo smatrao da je nesigurnost koja prati moralne odluke odlika istinske moralnosti, jer potpuna sigurnost uspavljuje savjest koju strah od nedovoljno ispunjenih moralnih zahtjeva uvijek mora držati budnom.
- Etika koju Gotovac zastupa temelji se na slobodi, a ne na poslušnosti. Takva struktura etike je uvijek u funkciji obrane covjekova dostojanstva, jer oduzeti covjeku moc rasudivanja, odluciti za njega, znaci riješiti ga rizika, svesti ga na jasnocu, a time i osiromašiti ga i podcijeniti covjekovu istinsku vrijednosti, kazala je Curkovic Nimac.
Dr. sc. Stipan Trogrlic podsjetio je da je Gotovac bio dva puta osudivan u bivšoj Jugoslaviji i to oba puta zbog verbalnog delikta. Tako je 1972. osuden na cetiri godine zatvor i cetiri godine zabrane javnog nastupanja nakon izdržane kazne, dok je 1981. osuden na dvije godine zatvora i cetiri godine zabrane nastupanja u javnosti po izlasku iz zatvora.
- Radilo se o politickim, montiranim procesima u kojima je jugoslavenski, totalitarni, komunisticki režim nastojao ušutkati vizionara i pjesnika, filozofa i mislioca, zaljubljenika u slobodu i raznolikost svijeta, istaknuo je Trogrlic.
O ideji nacije u Gotovcevim djelima govorio je Marin Beroš. Kazao je da najviše svjedocanstava o njegovom razumijevanju nacije daje zbirka ''Znakovi za Hrvatsku'', u kojoj naciju izricito naziva ''organskom povijesnom tvorevinom, a ne planiranom zadacom''. "Gotovac se više bavio prakticnim pitanjima nacije, bio je prije svega liberalni politicar, a ne politicki teoreticar", kazao je Beroš.
U hrvatskoj politickoj povijesti još je slabo istraženo njegovo politicko djelovanje i utjecaj na liberalne politicke stranke kao i trag koji je ostavio na hrvatskoj politickoj sceni, smatra Tatjana Tomaic. " Neosporno je da je Gotovac bio istinski hrvatski domoljub koji se cijeli životni vijek zalagao za slobodu pojedinca i za Hrvatsku", rekla je Tomaic
Široj publici manje poznato interesno podrucje Vlade Gotovca bila je likovnost, o cemu je nakon tribine u galeriji Cvajner govorila povjesnicarka umjetnosti Gorka Ostojic Cvajner. Rekla je da je Gotovac bio veliki esteta koji je žudio za ljepotom jednako kao i za slobodom. Opisala je njegova druženja s mnogim slikarima, ciji je rad srcano podržavao.
Iz jednog takvog prijateljstva s Edom Murticem nastala je i zajednicka knjiga reducirane naklade u kojoj je 20-ak Murticevih crteža i isto toliko Gotovcevih pjesama. Ostojic Cvajner je istaknula da je za nju ta knjiga jedna od najboljih slikarsko-književnih sinteza koje je vidjela.
Tribinom i predavanjem završen je program "Graficka jesen Vlade Gotovca u Puli", ciji je povod bio obilježavanje njegove 80. obljetnice rodenja i desete obljetnice smrti.