Doslovce pod okriljem noci, u kasnom vecernjem terminu bez TV prijenosa i prakticki bez rasprave, Sabor je par dana prije kraja zadnje sjednice u ovoj godini usvojio izvješce Vlade o poslovanju trgovackih društava od posebnog državnog interesa za 2009. godinu.
To je dokument koji je Vlada imala obavezu prvi put sastaviti i prezentirati zastupnicima te je jasno da se poslovanje državnih tvrtki izložilo transparentnije nego ikada, no osim što je cekao puna tri mjeseca da dode pred parlamentarce, raspravljan je - vjerojatno namjerno - u terminu koji je ubio svaku raspravu. Dokument analizira poslovanje 69 društava ili grupa u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto, a koja ukupno zapošljavaju 110.504 djelatnika.
Od toga je 21 društvo u vecinskom vlasništvu države, a prema tumacenju iz redova oporbenih stranaka, sve spomenute tvrtke ukupno bilježe dubioze u visini od gotovo cetiri i pol milijarde kuna. U materijalu se doduše navodi da je u 2009. temeljem racionalizacija i ušteda u tvrtkama u kojima je državno vlasništvo pretežito, dakle u spomenutoj 21 firmi, ušteda iznosila 1,8 milijardi kuna, no takoder vidljivo je da je broj zaposlenih smanjen za svega jedan posto, što znaci da su uštede postignute uglavnom u materijalnim troškovima, a ne i u rezanju broja radnika.
Ni place menadžera nisu u skladu s naputkom premijerke Jadranke Kosor iz druge polovice prošle godine po kojem nitko od šefova državnih i javnih tvrtki ne može imati placu vecu od same premijerke, dakle ne više od 17.000 ili 18.000 kuna.
No, i medu velikim gubitašima, kao što je 3. maj, maksimalne place nisu puno niže od limita koji je zadala Vlada. Tako je maksimalna placa u grupi 3. maj u prošloj godini iznosila 17.400 kuna, a aktualni direktor Edi Kucan potvrduje da on danas prima oko 16.000 kuna.
No, s podacima za 3. maj dogodila se i zanimljiva prica jer su u racunovodstvu poslali u Vladu pogrešne podatke, pa je ispalo da je maksimalna placa 71.000 kuna, što je kasnije moralo biti demantirano. Ukupno, u grupi 3. maj troškovi osoblja iznosili su 280,9 milijuna kuna, i smanjeni su za dva posto u odnosu na godinu ranije, a ukupni prihod grupe bio je 879 milijuna. Rashodi su iznosili 1,3 milijardi kuna, što znaci da je 3. maj prošlu godinu završio s minusom od 454,6 milijuna kuna, a frapantan je podatak da 3. maj ima dugorocne obveze u visini 3,4 milijarde kuna.
Naravno da je rijec o zaduženjima za koje garantira država. Ali cinjenica je da se i ranije mnogo govorilo o neracionalnom trošenju u upravi brodogradilišta, pa je tako bivši direktor Željko Starcevic funkciju napustio nakon afere u kojoj se tvrdilo da je samo u rujnu i listopadu prošle godine na racun reprezentacije u rijeckim i kvarnerskim restoranima potrošio više od 90.000 kuna, a navodno se u cijeloj godini trošak reprezentacije penjao do pola milijuna kuna. Kao dokaz neracionalnosti spominjalo se i korištenje rent-a-car vozila, medu kojima i luksuznog terenca Audi Q7.
Ni u Brodogradilištu Kraljevica, koje takoder bilježi gubitak, i to od 128 milijuna kuna u 2009. godini, place nisu slabe - najviša placa iznosila je prema podacima iz ovog dokumenta 28.800 kuna, a smanjena je za cak 43 posto u odnosu na ranije razdoblje. Istodobno, najniža placa bila je mizernih 2.200 kuna.
Grupa Viktor Lenac, koja se u 2009. pocela oporavljati, a u kojoj država ima još 22,3 posto udjela, u prošloj godini je postigla izjednacavanje prihoda i rashoda, odnosno postignut je plus od oko sedam milijuna kuna, pa je to pratilo i povecanje placa i izdvajanja za zaposlene koji su u prošloj godini dobili razne zaostatke, jubilarne nagrade i slicno. Najviša neto placa povecana je 37 posto i iznosila je 30.500 kuna. Lenac danas zapošljava 594 radnika. Dugorocne obveze tvrtke iznosile su 19 milijuna kuna, i iz toga je jasno da se tvrtka doista uspješno oporavila nakon stecaja.
Najveca placa u Brodosplitu takoder iznosi, kao i u 3. maju, 17.000 kuna, dok je istovremeno obrt novca u toj tvrtki mnogo veci, te se prihodi i rashodi krecu na otprilike 2,1 milijardi kuna, a gubitak 129 milijuna kuna, što je smanjenje minusa od cak 73 posto u odnosu na ranije razdoblje. No, treba reci i da su dugorocne obveze Brodosplita enormne - vece od pet milijardi kuna. (Piše Tihana TOMICIC/Novi list)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.