Nakon gotovo šestogodišnje temeljite i cjelovite restauracije, povijesne orgulje iz 1846. godine - jedino u Hrvatskoj sacuvano djelo majstora graditelja Giuseppea Girardija - vracene su na svoje mjesto u grožnjanskoj župnoj crkvi svetih Vida, Modesta i Krešencije.
Taj je dogadaj sinoc obilježen svecanim kolaudacijskim koncertom vrsnog orguljaša, Šibencanina Pavla Mašica i miljenice hrvatske operne publike, sopranistice Marije Kuhar Šoša, rodom iz Žminja.
- Napravljen je izuzetno kvalitetan posao, orguljama je vracen gotovo izvorni sjaj i spremne za upotrebu u narednim stoljecima. HGM sad ovdje može ponovno održavati svoje majstorske tecajeve i koncerte, rekao je grožnjanski nacelnik Rino Duniš.
Voditeljica Medunarodnog kulturnog centra HGM-a Mojca Makovac rekla je da je im je izuzetna cast kao krunu ovogodišnje sezone predstaviti upravo svecani koncert na obnovljenim orguljama. "U Grožnjanu je svako mjesto pozornica, a sad smo dobili još jedan predivan prostor u kojemu možemo promovirati mlade glazbenike i predstaviti vrijednu grožnjansku kulturnu baštinu na nacin na koji to ona i zaslužuje", istaknula je.
- Orgulje blistaju u punom sjaju i opet su na svome mjestu. Neka naša novoobnovljena ljepotica još vjekovno svjedoci tu istinu, ljudima na korist, a bogu na slavu, porucio je grožnjanski župnik don Luka Pranjic.
O instrumentu je govorio Tomislav Faullend Heferer, naglasivši da su tijekom restauracije uvidjeli da je njihov graditelj bio kvalitetan strucnjak koji je u svoj rad unio i umjetnicku komponentu te da se držao nacela mletacko-dalmatinske orguljarske škole, uz poneka tehnicka unapredenja koje je donijela sredina 19. stoljeca.
"Osim reparatura i dogradnji orgulja, Giuseppe Girardi, koji je rodom iz talijanskog Rossana kraj Vicenze, ali je radeci uglavnom na ovoj strani Jadrana za svoje mjesto prebivališta odabrao Žminj, ostao je u nas zabilježen i kao graditelj orgulja. Njegova su djela orgulje u Barbanu (1843./44.), koje danas više ne postoje, odnosno prema navodima Patrica Collona, rastavljene su 60-ih godina prošlog stoljeca i danas djelomicno uskladištene u takozvanoj Rijeckoj zgradi u Grožnjanu, te ove grožnjanske. (Kristina FLEGAR)