Grožđe je dobro, ali nam vrijeme ne da brati


"Nikad još nismo imali takvu berbu, da je grožđe dobro, a da nam vrijeme ne da brati", sav zdvojan komentira tijek aktualne berbe grožđa u njegovih 16 hektara vinograda oko Kostanjice, na sjevernim obroncima doline rijeke Mirne, između Grožnjana i Oprtlja, vinar Franco Dešković.

"U zadnjih deset dana uspjeli smo brati samo jedan dan i pol, znalo se desiti da počnemo, a da nas kiša prekine i potjera. Eko, kada je kiše trebalo, onda je nije bilo, a sada kada je ne treba, sada je ima i previše", baš ljutit je ovaj vinar, čiji je odležani teran na ovogodišnjoj Vinistri osvojio šampionski naslov.

Berba je u Deškovićevim vinogradima inače dobro počela: još 31. kolovoza počeo se brati chardonnay, a zatim se, prije petnaestak dana, prešlo na malvaziju. Parametri u grožđu bili su izvrsni, iako je sušno ljeto smanjilo urod za 20-30 posto. Šećeri su tada, kaže Dešković, bili jako dobri, a kiseline tek malo niže od uobičajenog. Sve češće kiše su međutim berbu malvazije skoro zaustavile, još je 60 posto ove sorte u Deškovićevim vinogradima neobrano.

"Grožđe još malo drži, ali ako kiše potraju, počet će padati i šećeri i kiseline, a ako grožđe počne truliti, izgubit ćemo sve", strahuje ovaj vinar. Crne se sorte još drže dobro, zrele su i zdrave, ali i njih bi trebalo što prije pobrati kako im vlažno vrijeme, ako potraje, ne bi naškodilo, kaže Dešković, dodajući da cijela obitelj vreba svaki trenutak suhog vremena da u vinogradu pokuša učiniti što više, blatu usprkos.

Kiša ne smeta onome tko - ne bere!

Tako je, više-manje, ovih dana širom Istre, a rezultatima ovogodišnje berbe grožđa u Istri nitko se previše ne hvali: većina istarskih vinara kaže da je grožđe dobro i zdravo, da je kvaliteta dobra, ali ne čuje se onakvo oduševljenje kakvim su svi zračili u vrijeme berbi 2015. i 2016. godine. Čini se da je zasad, prema onome što smo do sad čuli, jedino kod Klaudija Tomaza drukčije. Njegovi su vinogradi, smješteni između Motovuna i Brkača, od Deškovićevih udaljeni koliko seže direktan pogled preko Mirne u pravcu juga. Ovaj motovunski vinar smatra da će ovogodišnja berba kvalitetom čak i nadmašiti dvije prethodne! Tome uvelike doprinose idealne vremenske prilike u kolovozu, s dvije kiše koje su pale u pravo vrijeme i lijepo utjecale na parametre grožđa koje se, kada je riječ o ranim i bijelim sortama poput muškata bijelog, sauvignon blanca i malvazije, u Tomazovim vinogradima moglo brati tek nešto malo ranije od uobičajenog termina. No, njegove su vinograde minulog ljeta zaobišle i neprilike koje su naškodile mnogim njegovim kolegama u široj okolici, nije tu bilo ni tuče ni naleta jakoga vjetra koji je drugdje otkidao grozdove.

"Ponosan sam stanjem u mojim vinogradima i veselo iščekujem igru koja me očekuje u podrumu", kaže Klaudio Tomaz, naglašavajući kako je grožđe dobilo lijepe aromatske profile i ugodnu svježinu, sunčani dani osigurali su dobre šećere i ekstrakte, ukratko sve što treba za jednu vrhunsku berbu. S berbom bijelih sorti te grožđa za rose završio je već krajem prvog tjedna rujna, a prošlog tjedna počeo se "baviti" crnim sortama, i to na pomalo neuobičajeni način za istarske prosjeke.

Prvo što je prošli tjedan napravio u svojim vinogradima s merlotom, teranom i crnom malvazijom je smanjivanje prinosa, potez koji ostali vinari inače obavljaju mnogo ranije.

"Ovom redukcijom na trsu ostavljam kilogram i pol grožđa a odrežem suvišnih pola do jedne kile, otprilike 30 posto, ali pri smanjivanju prinosa ne bacam odrezane grozdove već ih berem za bazu za moje pjenušce, parametri za to su im baš bili idealni. Par dana nakon redukcije prinosa opet sam se vratio u vinograd, ali ovaj put da bih od kilogram i pol preostalog grožđa na svakom trsu prerezao lucnjeve koji drže kilogram grožđa. Te prerezane lucnjeve ostavljam da se na trsu prosušuju narednih dvadesetak dana. Na svakom trsu dakle ostaje pola kile živog grožđa, i kila koja se suši; krajem rujna odnosno početkom listopada živo i prosušeno grožđe pobrat će se zajedno i zajedno vinificirati, naravno za svaku sortu posebno", najavljuje Tomaz, koji s kišama učestalim posljednjih dana nema problema, jer u ove dane nije ni namjeravao brati.

Tomaz smatra da zasad ima izvrsnu kvalitetu crnih sorti grožđa od kojeg će nastati njegova već poznata odležana vina merlot Silente i teran Barbarossa, te kao novi proizvod crna malvazija, koja inače ovih dana iz njegove vinarije prvi put izlazi na tržište od sirovine iz berbe 2015. godine. Druga jesenska premijera vinarije Tomaz je i pjenušac Rose extra dry, od 60 posto terana, 30 posto merlota i 10 posto crne malvazije, a ukoliko se nakon dvogodišnjeg odležavanja ove tri sorte iz ovogodišnje berbe pokažu dostojne, mogle bi poslužiti i kao sirovina za novu vrhunsku crnu kupažu.

Brati crno ili ga još malo ostaviti?

Na kišu se također, iako mnogo manje nego Dešković, žali i vinar Ivan Damjanić iz Fuškulina na Poreštini. Na pitanje kvari li mu kiša planirani ritam berbe, on, zasad još uvijek vedro odgovara.

"Ne kvari, nego ga zadaje! Trčimo u vinograd u svakoj prilici koja nam dozvoljava brati". Ipak, u njegovih 8,6 hektara vinograda stanje nije jako dramatično. Brati je počeo još 25. kolovoza, najprije bazu za pjenušac, zatim pinot bijeli, pa prvu turu malvazije oko 30. kolovoza, zatim ranu borgonju, 3. rujna počeo je brati preostalu malvaziju i ona će biti sva obrana za dva-tri dana, a sredinom rujna pobrana je i stara borgonja. Dosad je obrao oko 70 posto svojih vinograda, a krajem ovog tjedna na red bi za berbu trebali doći merlot, cabernet sauvignon i teran.

Vinogradima na najboljim pozicijama kiša nije naškodila, jer su parametri u grožđu još ranije bili optimalno formirani i od njih se očekuje odlična kvaliteta.

"S onim što ulazi u podrum sam prilično zadovoljan, jer kad je počela ova grozota od kiše očekivanja su se naglo srozala", kaže Damjanić, sada okrećući i na crni humor. Lošije pozicije, s kojih se grožđe i inače više koristi za rinfuzna vina nego za buteljirana, najprije su patila sušu, a kad su počele kiše grožđe je povuklo dosta vlage pa su šećeri i kiseline pali.

"Kad bi uslijedila dva-tri suha dana, i na tim lošijim pozicijama bi se parametri popravili" procjenjuje Damjanić.

Zbog kiše se tako u ovom dijelu Poreštine s berbom ne kasni, već se naprotiv uranjuje, iz čistog opreza kako naredni vjerojatno također kišni dani ne bi povećali štetu ili pad kvalitete.

"Kada bih znao da će sljedeći tjedan biti suh, ne bih još brao crne sorte, ali kako prognoziraju još više kiše, iako se prognoza iz dana u dan mijenja, pobrat ćemo ih za prvih suhih dana koji slijede. Eventualno ću na nekim boljim pozicijama riskirati i ostaviti grožđe još neko vrijeme, da vidim kako će izdržati", zaključuje Damjanić.

Ova tri iskustva s tri različita kraja Istre ponovno potvrđuju da u vinogradarskom smislu naš poluotok ima mnoštvo mikrolokacija s vlastitom mikroklimom, te da ono što nekom dobro dođe, drugom biva prava elementarna nepogoda. U tome je i čar uzgajanja vinograda i proizvodnje vina u Istri, a (i) zbog toga su istarske vinare još odavno prozvali - vinskim čarobnjacima. (Davor ŠIŠOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter