Invazivna zelena alga Caulerpa racemosa ili domaćim nazivom grozdasta kaulerpa, porijeklom iz tropskih i umjereno toplih mora, sve se više širi prema sjeveru istarskog priobalja pa je tako zadnja najsjevernija točka njezina pronalaska službeno potvrđena u porečkoj uvali Punta Busola, doznajemo od dr. sc. Barbare Sladonja s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam koja je nedavno tamo evidentirala ovog uljeza.
Alga je pronađena na dubini od dva do četiri metra, a nalaz su potvrdili dr. sc. Ljiljana Iveša i stručnjaci s rovinjskog Centra za istraživanje mora.
Iako smo o pojavi nakupina ovih tropskih alga u plićacima zapadne obale Istre pisali već prije tri godine, nedavno je pronalazak ove alge u spomenutoj porečkoj uvali i službeno evidentiran kao najsjevernije jadransko mjesto pronalaska i prijavljeno na međunarodnom nivou.
- Kaulerpa je uvrštena među najopasnije strane invazivne vrste u Sredozemlju jer širenjem može izazvati promjene u sastavu bentoskih zajednica (biljnih i životinjskih organizama koji žive na dnu, op. n.) određenog područja istiskujući autohtone vrste, a utječe i na fizikalne i kemijske uvjete morskog okoliša. U Sredozemnom moru prvi je put zabilježena ranih 90-ih godina duž libijske obale, a vjerojatno je došla iz Crvenog mora. Nakon toga počelo je njezino brzo širenje Sredozemljem, a u Jadranu je prvi put zabilježena 2000. godine, u Dalmaciji.
U Istri je dosad nađena na nekoliko lokacija u Medulinu, na Brijunima i Vrsaru, koji je do sada bio najsjevernija službeno zabilježena točka, kaže Sladonja.
Zbog toksičnih metabolita koje kaulerpa proizvodi, nema puno neprijatelja, osim dvije vrste puževa (Lobiger serradifalci i Oxynoe olivacea), koji ne postižu brojnu populaciju pa ne mogu ni utjecati na širenje alge.
Kaulerpa se razmnožava vegetativno, a od spolnih stanica, zabilježene su samo ženske gamete. U desetak godina proširila se cijelim Jadranom i stvorila, ovisno o lokalitetu, veća ili manja naselja.
Njeno je uklanjanje vrlo zahtjevno, doznajemo od Sladonje, a uspješnost mala, posebice kod većih naselja. Uzrok tomu su teško uočljive jedinke i slučajno otkidanje fragmenta prilikom uklanjanja pri čemu se iz tih djelića razvija novo naselje. Do sada je u Jadranu provedeno nekoliko akcija uklanjanja, ali nisu bile posve uspješne, kao ni drugdje u Sredozemlju.
- Pronalaženje novih lokaliteta s naseljem grozdaste kaulerpe u Jadranu, nažalost, vrlo je vjerojatno. Brzom širenju pridonosi i prijenos sidrima, a povećan rizik posebice postoji ljeti zbog velikog broja turista i plovila te nekontroliranog sidrenja, kaže Sladonja.
Stoga, da bi se što bolje pratilo širenje ovog napasnika, pozivaju ronioce i građane da nalaze prijave Iveši u rovinjski Centar za istraživanje mora ili Sladonji u porečki institut. (V. HABEREITER)