Pomoc ce stici na vrijeme, zavapio je u utorak grcki ministar financija Evangelos Venizelos, pokušavajuci tako tržišta uvjeriti da ce njegova zemlja iznaci snage da konsolidira javne financije i tako omoguci preživljavanje eurozone. Ovaj tjedan se naime, kako je rekao Venizelos, ocekuje povratak inspektora iz Europske unije, predstavnika takozvane "trojke" iz MMF-a, EU-a i Europske središnje banke, koji bi trebali procijeniti je li se Grcka dovoljno pomakla u ispunjavanju uvjeta za dobivanje nove tranše pomoci koja bi trebala sprijeciti da zemlja ne potone u bankrot vec iduci mjesec.
Bankrot Grcke lancano bi prema dolje povukao i cijelu eurozonu, a onda i Europsku uniju, pa se pokušava brzo djelovati. No, dogovore i pregovore tržišta prošli tjedan nisu valorizirala. Unatoc tome što se spominjalo povecanje zajmodavnog kapaciteta kriznog fonda eurozone te tome što su celnici zemalja G20 izrazili spremnost na pomoc, burze su se dramaticno urušile. Pocetkom tjedna su se pak malo oporavile.
Strahuje se da bi bankrot Grcke donio svjetskoj ekonomiji štetu daleko vecu od one koju je svojevremeno prouzrocila propast americkog financijskog diva Lehman Brothersa. Situacija u Grckoj percipira se dakle kao glavna potencijalna opasnost da svijet potone u novu, još vecu depresiju od one iz 2008.
Trojka ce dakle procijeniti je li Grcka ostvarila napredak u provodenju rezova, a zauzvrat ce joj se odobriti nova tranša pomoci od osam milijardi eura kojom bi trebala poplacati racune i kupiti dodatno vrijeme. Rijec je o dijelu sredstava iz oko 110 milijardi eura teškog plana.
Trojka nije htjela novu tranšu dogovarati bez pismenog jamstva Grcke da ce uciniti sve na što se obvezala, a rijec je o zaista teškim i bolnim potezima za grcke gradane. Oni ukljucuju otpuštanja desetaka tisuca radnika u javnom sektoru, stecaj dijela javnih poduzeca, limitiranje mirovina, oporezivanje imovine i ostale mjere koje pogadaju sve slojeve društva, a najviše srednji, pa s obzirom na to zemlju svako-toliko paraliziraju štrajkovi.
Stanje u Grckoj je dramaticno, drama se širi cijelom eurozonom, Europskom unijom i dalje prema SAD-u, pa se cini kao da se zapadna civilizacija urušava tamo gdje je i nastala. Iako se bankrot spominje kao najgori scenarij, za veliki broj Grka koji zbog mjera štednje vec proživljavaju osobne bankrote, vjerojatno nema razlike, ali ni razloga zašto bi se Grcka u ovoj mjeri kažnjavala kao glavni problem eurozone, ciji je pak ustroj u startu bio nelogican, s obzirom na istu monetarnu, ali razlicite fiskalne politike.
Grci su i u utorak prosvjedovali uoci izglasavanja zakona o porezu na imovinu u parlamentu, što je uvjet odobravanja pomoci ovoj euroclanici. Štrajkali su vozaci autobusa i radnici podzemne željeznice. Na trgu Sintagma u Ateni stotine aktivista marširalo je prema ministarstvu financija, prosvjedujuci protiv novih mjera. (A. D. M., M. V. I.)