Grčka je u srijedu preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, najavivši da će joj prioriteti biti borba protiv ekonomske i financijske krize, pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorska politika.
Grčka je preuzela predsjedanje Europskom unijom i, ohrabrena naznakama da će nakon iznimno duboke krize, štednje, prosvjeda i štrajkova ove godine napokon ugledati tračak svjetla na kraju tunela, najavila da zbog teškog gospodarskog stanja u zemlji neće samo odrađivati posao do sljedećeg, talijanskog predsjedništva.
Objavljujući svoje prioritete za šest mjeseci tijekom kojih će biti na kormilu Europske unije, Grčka je na prvo mjesto stavila borbu protiv ekonomske i financijske krize, potom pitanje migracija i upravljanja granicama te pomorsku politiku. Proširenje nije među njezinim prioritetima, ali upravo pod grčkim predsjedanjem Srbija će 21. siječnja početi pristupne pregovore.
Po pitanju ekonomske krize, naglasak će biti stavljen na rast, zapošljavanje - u trenutku u kojem su stope nezaposlenosti u više zemalja EU-a dosegle povijesne rekorde, poglavito kada se radi o nezaposlenosti mladih, te na koheziju.
Grčko predsjedništvo kaže da će borba protiv financijske i ekonomske krize u eurozoni i završavanje nove arhitekture europske monetarne unije sigurno biti prioriteti i za druga predsjedništva u godinama koje dolaze.
- Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, eura, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i ex ante koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika, kaže se na web stranici grčkog predsjedništva.
Grčka također želi da se probudi veća solidarnost među zemljama EU-a pri upravljanju valovima imigranata da bi se zajednički očuvala sigurnost kopnenih i morskih granica EU-a. Imigracijski valovi, uzrokovani nestabilnošću na europskoj periferiji, stavili su dodatni teret na članice EU-a, upravo u razdoblju ekonomske krize kada su svi napori trebali biti usmjereni na očuvanje stabilnosti i poticanje rasta. Taj teret najviše je pao na članice koje se nalaze na vanjskim granicama, a to su upravo one koje su najjače pogođene recesijom i nezaposlenošću.
Budući da je Grčka tradicionalno pomorska zemlja, ona stavlja naglasak i na korist pomorskih aktivnosti za europsku ekonomiju u cjelini, te kaže kako je ključna ideja redefinirati i ponovno pokrenuti europsku pomorsku politiku u svim njezinim aspektima.
Izbori za Europski parlament tijekom grčkog predsjedanja dodatni su čimbenik koji će determinirati okvir predsjedanja.
Već u siječnju će Srbija, koja je status kandidata dobila u ožujku 2012., a EU je odobrio otvaranje pregovora u lipnju 2013., započeti pristupne pregovore.
S obzirom na to da Grčka nije priznala neovisnost Kosova, upitan o tome hoće li to utjecati na pregovore sa Srbijom, Kurkulas je kazao da je novi korak Srbije prema eurointegracijama dobra vijest i za Kosovo, a da "činjenica da neke od europskih zemalja nisu priznale deklaraciju o neovisnosti Kosova nije prepreka napretku u odnosima s Kosovom".
Jedno od pitanja tijekom grčkog predsjedanja bit će i napredak u pristupnim pregovorima s Turskom, koja je započela pregovore kad i Hrvatska, a minimalno je napredovala.
Konačno, analitičari ipak ocjenjuju da se od Grčke, koja na čelu EU-a nasljeđuje Litvu, ne očekuju velika djela, već uglavnom da "drži vodu" do sljedećeg predsjedanja. Smisao grčkog predsjedanja Europskom unijom doveli su u pitanje dvojica njemačkih parlamentaraca, Klaus-Peter Wilsch i Frank Schaeffler, koji su prije nekoliko mjeseci za Bild kazali da vjeruju da bi Grčka trebala preskočiti predsjedanje, koje će ju stajati 100 milijuna eura koje će ponovno trebati posuditi.
Ipak, nakon što je gotovo završila u stečaju i prošle godine skoro bila izbačena iz eurozone, Grčka se zadržala na površini pozitivnijim gospodarskim vijestima posljednjih mjeseci, a u proračunu za 2014. potvrdila je da će izaći iz šestogodišnje recesije s rastom od 0,6 posto sljedeće godine. Grke će na čelu EU-a 1. srpnja naslijediti Talijani. (Hina)