Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je dobrim i ohrabrujućim rast industrijske proizvodnje peti mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od izbijanja krize 2009. godine.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u svibnju ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine porasla za 1,2 posto. To je već peti mjesec zaredom kako industrija jača, što nije zabilježeno još od početka 2009. godine, od kada se vode kalendarski prilagođeni podaci.
"Ovo zapravo govori da se pokazuju prvi vidljivi znaci gospodarskog oporavka u Hrvatskoj", kazao je Grčić u izjavi objavljenoj na portalu Vlade.
Po Grčićevim riječima, taj je trend u najvećoj mjeri uvjetovan poboljšanjem situacije na EU tržištima, "zbog čega vidimo paralelno vrlo intenzivan rast izvoza, što je dodatni pozitivni efekt".
Izrazio je nadu da će se taj trend stabilizirati i nastaviti ove godine. "Nadam se da će to biti i jedan značajan doprinos poboljšanju ukupnih gospodarskih trendova u Hrvatskoj", zaključio je Grčić.
Po podacima DZS-a, industrijska je proizvodnja u prvih pet mjeseci ukupno porasla za 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Milanović: Rast industrije očekivan, nedovoljan za rast
Rast industrijske proizvodnje i izvoza na neki je način očekivan, ali to još nije dovoljno za rast, izjavio je u petak u Bruxellesu predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović.
Milanović je komentirao najnovije statističke podatke po kojima industrijska proizvodnja i izvoz rast pet mjeseci zaredom, prvi put od 2009.
"To je na neki način očekivano, čak bih rekao ciklički. To je malo i rezultat našeg rada, iako to nitko neće priznati, ali to nije dovoljno za rast. Za rast nam treba veća potrošnja, treba nam rast tržišta nekretnina, ali ne nekretninski balon, kao što je bilo kada je svaka šupa u Zagrebu koštala tri tisuće eura, što se više nikad neće dogoditi", rekao je Milanović novinarima.
Milanović je rekao da država ne može izravno pomoći dužnicima koji su u blokadi, a kojih je po najnovijim podacima Fine, 318 tisuća, 22 posto više nego lani.
"Teško da možemo izravno pomoći. Mi već dvije i pol godine tražimo načina za rješavanje toga pitanja. Kada dođete u blokadu to znači da si negdje dospio u probleme u poslovnomo odnosu sa svojim partnerima. Mi smo radili sve i svašta da to riješimo, među ostalim, i izvanrednim mjerama, predstečajnim nagodbama. Ali to ne može biti stalna mjera, to nije zauvijek", rekao je premijer na završektu dvodnevnog summita EU-a u Bruxellesu. (Hina)