Grcka se nada da ce ministri financija eurozone, koji ce se sastati u cetvrtak navecer u Bruxellesu, donijeti pozitivnu odluku o planu pomoci Grckoj, rekao je grcki ministar financija Evangelos Venizelos u petak, dan nakon što grcki celnici nisu uspjeli u potpunosti dogovoriti program štednje i reformi.
"Odlazim u Bruxelles s nadom da ce euroskupina donijeti pozitivnu odluku u pogledu novog plana pomoci", rekao je Venizelos u petak rano ujutro nakon maratonskog sastanka o mjerama štednje s premijerom Lucasom Papademosom i izaslanstvima Europske unije (EU), Europske središnje banke (ECB) i Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Ateni.
Taj sastanak u noci na cetvrtak je uslijedio nakon sastanka celnika tri grcke vladine stranke u srijedu navecer koji su osam sati razgovarali s Papademosom o odobrenju novih mjera štednje koje traže vjerovnici zemlje, kao uvjet za deblokiranje novog paketa od 130 milijardi eura.
Venizelos je kazao da su celnici triju stranaka postigli dogovor o gotovo svim potrebnim mjerama, ali je preostala jedna sporna tocka. Venizelos nije rekao o kojemu je spornom pitanju rijec, ali izvori navode da je glavni kamen spoticanja bilo pitanje mirovinske reforme i dodatnih smanjenja mirovina.
Socijalist Georges Papandreu, konzervativac Antonis Samaras i voda krajnje desnice Georges Karatzaferis su postigli dogovore o svim tockama plana osim jedne, prema priopcenju Papademosova ureda.
"Do sastanka euroskupine imamo još pitanja koja traju biti riješena", naglasio je Venizelos.
Sastanak euroskupine, ministara financija eurozone, trebao bi se održati u cetvrtak u 17 sati u Bruxellesu, dok je odbor privatnih vjerovnika objavio da ce se sastati u cetvrtak u Parizu kako bi "razmotrili sadržaj razgovora s državnim sudionicima".
Grcka paralelno vodi dvije vrste pregovora. Grcka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovicu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grcke. Cilj je da se otpisom duga grcki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto.
Pregovori se vode o zamjeni obveznica koje drže privatni vjerovnici za nove obveznice cija je nominalna vrijednost umanjena za polovicu. U pregovorima se moraju definirati kada ce nove obveznice stici na naplatu i kolike ce kamate Grcka placati na njih.
Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grcka bi se mogla naci u nekontroliranom bankrotu 20. ožujka, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura.
Paralelno s tim, Atena vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoci od 130 milijardi eura od Europske središnje banke i MMF-a. Od Atene se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obecala ali još nije provela te provedba reformi, posebice reformi na tržištu radne snage.