Tršćanska udruga Dialoghi europei i ured za međunarodne odnose regije Friuli Venezia Giulia danas su u Trstu upriličili zanimljiv skup predstavnika jedinica lokalne samouprave iz Italije, Hrvatske i Slovenije kako bi iznova raspravljali o transgraničnoj suradnji. Giorgio Rossetti, predsjednik udruge, naglasio je da je susret osmišljen jer će iduće godine Hrvatska postati punopravna članica EU-a što otvara nove prostore suradnje.
Talijanska granična autonomna regija, želi održati određeno liderstvo u međuregionalnim odnosima na sjevernom Jadranu, boji se konkurencije Austrije i Njemačke (južne savezne države poput Bavarske) koje pritišću na Jadran preko dominantne uloge u dvjema europskim makroregijama: alpskom i dunavskom. Sedam europskih prijestolnica srednje i istočne Europe bliže je Trstu nego Rimu i zato je regija Friuli Venezia Giulia amblem današnje ujedinjene Europe koja je primila Nobelovu nagradu za mir.
Ne smije se zaboraviti tragičnu povijest ovih krajeva i moramo biti svjesni uloge europskog integracijskog procesa, rečeno je na skupu a na to je hrvatska generalna konzulica u Trstu Nevenka Grdinić dodala da su granice na tom prostoru zacijeljene rane i da će hrvatska vlast učiniti sve kako bi olakšala rad jedinica lokalne samouprave u osmišljavanju transgranične suradnje pa je podsjetila na posjetu čelnika regije Friuli Venezia Giulia Zagrebu u svibnju ove godine.
Gradonačelnik Izole Igor Kolenc je rekao da je talijansko- slovenska granica ostavila iza sebe duboki povijesni trag kojeg je teško otkloniti iz svijesti. "Granica između Slovenije i Hrvatske u Istri kratkog je vijeka, još malo pa će nestati i nadam se da nije uspjela ostaviti dublje tragove u svijesti žitelja", rekao je Kolenc koji je podsjetio, primjera radi, na hrvatsko-slovensku suradnju u opskrbi vodom dok takva suradnja ne postoji s Italijom.
U Gorici i Novoj Gorici sa slovenske i talijanske strane nisu još uspjeli zaštititi Soču, suradnja je otežana zbog zakonskih razlika, nema pravnih okvira za konkretnu suradnju. Na to se žalio i načelnik Muggije Nerio Nesladek koji sanja o izgradnji velikog off shore terminala za plin u sredini Jadrana koji bi mogao opskrbiti sve tri države.
"Na Istru otpada trećina hrvatskog turističkog poslovanja, ali u Hrvatskoj županijama pripada tek deset posto poreznog prinosa. Financijski smo daleko slabiji od regije Friuli Venezia Giulia, no zastupamo europsku politiku koja je danas prepoznatljiva u Bruxellesu. Zaslužni smo što je EU prihvatila projekt osnivanja jadransko-jonske makroregije, suosnivači smo jadranske euroregije čije je sjedište u Puli. Svjesni smo da smo dio, uz slovenske i talijanske susjede, povijesno, kulturno-jezično i gospodarski integrirano područje. Pad granice sa Slovenijom označit će početak novog razdoblja." rekao je Otočan. (E. VELAN)