Kad uvaženi znanstvenici, posebno povjesničari, za jednu knjigu koja obrađuje ozbiljne granične probleme dviju država, kao što je slučaj s knjigom "Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji", koju su zajednički napisale Puljanka mr. Tatjana Tomaić i Zagrepčanka dr. Mirela Altić, kažu da je "vrlo znanstveno sročena i lucidno argumentirana", što ističe profesor emeritus dr. Miroslav Bertoša, ili da je "za nas Istrane ona od posebne važnosti i da je konačno došla kući" te da "pruža historiografiju a ne potiče histeriju i militantnost", na što ukazuje dr. Marino Manini i sam s tog područja oko Dragonje, onda je to od velikog značaja za spomenuti problem koji čeka međunarodnu arbitražu.
Knjiga, koju je izdao riječi ogranak Matice hrvatske - Razred za more, predstavljena je na Sveučilištu Jurja Dobrile pred velikim brojem profesora, studenata i građana koje očito itekako zanima sve ono što se nakon "papirnate aneksije" Slovenije nad hrvatskim teritorijem 1994. južno do kanala Sv. Odorika (s četiri sela i 114 hektara zemlje) događalo u inače mirnom međususjedskom okruženju, ali kako naglašava mr. Tomaić i u pomalo inertnom stavu hrvatske politike koja je ostala nijema i nakon poznatog memoranduma iz '93. o Piranskom zaljevu kojega je Slovenija jednostrano donijela i od kad počinju sukobi na granici.
- Danas pred arbitražu imamo i dalje agresivniji stav Slovenije i pomirljiviji odnos Hrvatske koje su zajednički 25. lipnja 1991. ušle u nove državne, samostalne okvire te iako su neka poslijeratna razgraničenja od '43. '44. te posebno pedesetih godina imala legitiman stav i učinak koji je prošao parlamentarnu i skupštinsku proceduru, ovaj oko Dragonje nikada nije dobio takav status i to je ključni argument za Hrvatsku stranu da onda i nema prijepora oko vlasništva za 400 hektara prostora, rekla je mr. Tomaić.
Dr. Mirela Altić, kao stručnjakinja za kartografiju, te nakon što su obje zajedno obradile sve dostupne dokumente, arhive i knjižnice, od Slovenije i Hrvatske do Italije, ističe da su oni posloženi u zadnjem dijelu knjige "kao relevantna dokumentacija za prosudbu, a ne pokušaj interpretacije". Altić ističe i važnost Službenih karata "kao jedino mjerodavnih u ovom slučaju, a one sve govore u prilog Hrvatskoj".
Politički, pravni, politološki, odnosno kartografski značaj ove knjige izvrsno će poslužiti ne samo na ovom slovensko-hrvatskom pitanju već će poslužiti i kao putokaz budućim razrješenjima na Dunavu, Prevlaci ili Neumu, istakli su predstavljači. (M. ĆURIĆ)