Književno-znanstveni Forum Tomizza - 12. pogranicni susreti posveceni istarsko-tršcanskom književniku Fulviju Tomizzi - iz godine u godinu problematizira pitanje granice, cesto s književnog, kreativnog aspekta, cesto s politickog, a cesto i sa sociološko-psihološkog.
Vec dvanaestu godinu zaredom (Tomizza je umro u Trstu u svibnju 1999. godine) u Trstu, Kopru i Umagu okupljaju se književnici te znanstvenici raznih profila iz Italije, Austrije, Madarske, Rumunjske, Bugarske i svih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, posebice Slovenije i Hrvatske.
Tršcanski dio trodnevne manifestacije, koja je pocela sinoc, oslanjao se prvenstveno na suradnju s tamošnjom udrugom Gruppo - Skupina 85 koja je nastala iz suradnje talijanskih i slovenskih književnika u Trstu. Medu ta dva autohtona jezicna i kulturna kruga bila je, i još postoji, nekakva granica koja nema veze s carinom i policijom, ali koja se itekako osjeca.
Patrizia Vascotto, predsjednica udruge, pokušala je probiti taj zid i u zadnje vrijeme stvari su se u Trstu poboljšale, no bilo je potrebno vrijeme, mnogo vremena.
Idejni tvorac Foruma Milan Rakovac, koji unatoc tomu što je vec odavno postao gradanin Zagreba, i dalje živi na granici jer ocito je osjeca na vlastitoj istarskoj trdoj koži, ove je godine odabrao zanimljiv naslov za simpozij: "Nema granice, ima".
- Ako krenemo od Muggie pa sve do Beljaka, austrijskog Villacha, susrecemo ogrlicu grotesknih militaristickih utvrda bivših granicnih prijelaza. Je li to granica ili nije? Ako nije, zašto nisu još poskidali te konstrukcije, a ako je, onda....!?, objašnjava nam.
Naravno da granica postoji, zasad najviše tamo gdje nije, jer što se promijenilo osim što te nitko više ne pita propusnicu? Granica kao mentalni sklop, kao sistem lažnih mitova i povijesnih neistina, kao sumnja, kao nacionalisticko zatvaranje, kao ksenofobija prema došljacima, kao (na kraju) pocetak mraka demokracije.
No, cinjenica da ta zdanja i dalje odolijevaju zubu vremena govori i jezikom politike i diplomacije jer svima je poznato da posvuda u Europi raste pritisak onih koji namjeravaju ukinuti blagodati schengenskog bezgranicnog režima. Slucajevi Italije, Francuske, Danske rjecito govore u prilog privremenosti Schengena: dovoljna je mala politicko-diplomatska kriza, i evo ti opet povratak granicnih policajaca i carinika.
Dok se Hrvatska sprema u Europsku uniju u njoj raste pritisak pojedinih clanica, poput Grcke, koje javno najavljuju izlazak iz Unije: sve je privremeno, sve je izuzetno krhko i labilno pa valjda zato nisu se još odlucili poskidati granicnu infrastrukturu u Škofijama, u Novoj Gorici, na granici izmedu Italije i Austrije kod Villacha. (E. VELAN)