- Ova sjednica primjer je zašto ljudi gube vjeru u politiku i političare. Ladonja je dokazala da joj nije cilj razgovarati o zdravstvu, već politizirati oko ovako važne teme za cijelu Istru, a s Grbinom sam zajedno sjedio kad smo uvođenjem javne nabave u Gradu Puli ostvarili značajne uštede.
Zašto se sada mijenjaju stavovi pred izbore kada je svima jasno da je sustav zdravstva loš jer sve su hrvatske bolnice u gubicima, a ne samo pulska. Ova Vlada nije odgovorna za dugove naše bolnice. To traje već jako dugo, rekao je u završnoj riječi gradonačelnik Boris Miletić na tematskoj sjednici Gradskog vijeća gdje se raspravljalo o javnom zdravstvu u Puli i analiziralo stanje u pulskoj Općoj bolnici, pri čemu je odgovorio na prozivanja iz oporbenih klupa Ladonje i govor Peđe Grbina iz SDP-a.
- Kao regija prednjačimo po mnogočemu u Hrvatskoj, ali ne i po pitanju zdravstva, a rad bolnice na dvije lokacije dodatno opterećuje njen proračun i zato se zalažemo za izgradnju nove.
Ako se dugoročno bolnicu želi staviti na zdrave noge, jedini je način podizanje limita, zaključio je Miletić citirajući medijske istupe oporbe, Grbina i Ladonjinog tajnika Ive Uccija Miletića, koji su isticali da je od HZZO-a odobreni limit proračuna bolnice premali, a sada se za dugove u bolnici krivi gradonačelnika.
Ravnatelj Lems Jerin i Valerio Drandić iznijeli su analizu rada i stanja te financijskog poslovanja bolnice. Rad na dvije lokacije zbog čega bolnica gubi čak 700 tisuća kuna mjesečno, što iznosi vrtoglavih osam milijuna kuna godišnje, te nedostatan limit bolničkog proračuna glavne su značajke lošeg stanja bolnice, rečeno je u analizi.
Rasprava je započela o tome tko je kriv za veliki dug te zašto se takvo stanje nije spriječilo.
Prema Ladonjin čelniku Bruni Nefatu, sporan je kredit od deset milijuna eura koji je prije pet godina bolnica podigla da bi sanirala dugove prema dobavljačima i zbog kojeg sada dobar dio ionako nedovoljnih sredstava HZZO-a ide na njegovo vraćanje.
Njegov stranački kolega Mauricio Licul tražio je da se govori o odgovornosti, pritom optužujući Miletića i IDS za stanje u bolnici.
Grbin je, pak, spomenuo probleme javne nabave gdje se nabavljalo po višim cjenicima. Doduše, priznao je da pulska bolnica nije lošija od drugih bolnica u Hrvatskoj, ali smatra da se nije trebalo gomilati zalihe i broj zaposlenih, a Upravno vijeće nije ništa poduzelo po tom pitanju. Predložio izradu dugoročne strategije zdravstva u Puli i Istri.
Marko Martinčić i Valter Boljunčić (IDS), pak, optužbe su nazvali neutemeljenima jer, kako su rekli, po čemu bi bili odgovorni kada je jasno da limit nije dostatan i očito se daje političkom odlukom. Problem je strukturni i da je, rekao je Boljunčić, samo pulska bolnica u pitanju, moglo bi se optuživati, ali ovako kada su sve bolnice u minusu, znači da sustav ne funkcionira.
Martinčić je optužujuća istupanja oporbe nazvao "mašom po predizbornom molitveniku", aludirajući na kampanju koja se zahuktava uoči lokalnih izbora u svibnju.
Na napade Ladonjinih vijećnika i govor Grbina odgovorio je u završnoj riječi i Valerio Drandić, predsjednik Upravnog vijeća pulske bolnice.
- Kažete da je Ladonja upozoravala? Mi smo upozoravali svaki dan pa se ništa nije promijenilo jer ne postoji formula izračunavanja proračunskog limita bolnice, već je to politička odluka. Ladonja je prihvatila ovo izvješće kada im je prezentirano na Županijskoj skupštini, a sada opet neumjesno proziva.
Također, Grbin je rekao da je prirodno da nam država oduzme osnivačka prava, no da je utvrdila tko je uistinu krivac za ovakvo stanje u bolnici, možda bi sebi oduzela prava. Županija je osnivač šest zdravstvenih ustanova, više škola, muzeja i agencija, a samo pulska bolnica, baš kao i sve bolnice u Hrvatskoj, je u ovoj situaciji, zaključio je Drandić. (G. ROJNIĆ)