Najčešće odredište turista koji posjećuju Pazin je Kaštel, slikovita tvrđava najvećim dijelom podignuta u 16. stoljeću nad ponorom Pazinčice poznatijem kao Pazinska jama, a Muzej Grada Pazina koji djeluje u Kaštelu upravlja i šetnicom kroz Pazinsku jamu. Denis Visintin ravnatelj Muzeja Grada Pazina kaže kako je lani, prema prodanim ulaznicama, Kaštel obišlo 16.036 posjetitelja, a Pazinsku jamu 7.241 posjetitelj. Naime, na recepciji Kaštela mogu se, osim za posjet muzeju kupiti i ulaznice za šetnicu kroz Pazinsku jamu. Uzme li se u obzir da se u Kaštelu održavaju izložbe, koncerti i drugi programi za koje se ne naplaćuju ulaznice broj posjetitelja je bio daleko veći.
Izložbe o obradi drva i željeza
Posjetitelji Kaštela u prizemlju mogu razgledati izložbu zvona, te izložbe Etnografskom muzeja Istre o obradi drva i željeza. Na prvom katu je izložba arheoloških nalaza na području središnje Istre, na drugom su katu izložbe o tradicijskoj odjeći, glazbalima i starinska kuhinja, a u četverokutnoj kuli postavljena je izložba o bunama pazinskih kmetova u 15. i 16. stoljeću. Uz to trenutno se u Kaštelu može razgledati izložba "Nema više ču, ču, ču…", posvećena gradnji i djelovanju Istarske željeznice od njenog početaka do naših dana. Izložba će ostari otvorena tijekom ove godine u kojoj se obilježava 140 godina od njena puštanja u redovit promet 20. rujna 1876. godine.
- Iako je izgrađena zbog vojnih potreba pruga je bila od velikog značaja za cijeli Poluotok i njegov agrar. Njome su Pula i veći dio Istre izravno spojeni s Trstom i Donjom Austrijom, a središnja Istra izašla iz prometne izolacije u kojoj se do tada nalazila. Istodobno tržišta najvećih carskih gradova približila su se Istri, kaže Visintin.
Muzej Grada Pazina, kao čuvar povijesne memorije grada podsjeća javnost na važnost istarske željeznice, ulogu Pazina i njegovih građana u tomu. Tijekom protekle godine moglo se u pazinskom muzeju pogledati izložbu o Prvom svjetskom ratu, ali i više likovnih i tematskih izložbi. Bile su tu izložbe "Spiritus", talijanskog umjetnika Andree Vallerija, te posebno dojmljiva i aktualna izložba ""Egzodusi-Esodi" kojom su Otello Mamprin, Gianfranco Quaresimin, Cesco Magnolato, Guido Baldessari i Marino Jugovac problematizirali migracije i probleme migranata s kojima se danas susreće Europa.
Pazinske zlatne boće i Jules Verne
Tematskom izložbom "Pazinske zlatne boće", pazinski je muzej javnost podsjetio na dugu tradiciju boćanja u Pazinu, u gradu koji je dao nekoliko svjetskih prvaka u ovom sportu. Zbog toga Pazin zaslužuje posebnu stalnu izložbu pa čak i boćarski muzej, kaže Visinitn. Ova izložba govori o sportu koji je u Pazinu postao i više nego prepoznatljiv. Govori o tomu kako je ovaj sport u početku bio samo igra za razonodu, zapravo zabava koja se u konačnici pretvorila u vrhunski sport. Dakako bilo je tu i raznih radionica, a Muzej grada Pazina uz to redoviti je pokrovitelj festivala TradeInEtno i Sedam dana stvaranja. Suorganizator je pazinskog programa Istra inspirit, posvećenog Julesu Verneu, zapravo događanjima koje je slavni francuski pisac u svom romanu "Mathias Sandrorf" smjestio u pazinski Kaštel.
Muzej grada Pazina, unatoč skromnim sredstvima, nastavit će na sakupljanju građe, nematerijalne kulturne baštine Pazina, te na njenoj dostupnosti javnosti kroz izložbe ili druge oblike prezentacije. Ove je godine u planu ponovljeno izdanje kataloga izložbe o pazinskim bunama, a u planu je i objavljivanje knjige Ivana Milotića o "Pazinskoj listini", dokumentu iz 983. godine u kojem se prvi put spominje Pazin, doduše latinskoj inačici kao "Castrum Pisinum".
Radionice za djecu
Ove će godine u Pazinu gostovati "Notti sacri di Puglia", a kako kaže Visintin radi se o projektu koji objedinjuje djela raznih umjetnika: skladatelja, glazbenika, glumaca, pisaca, slikara, kipara, video umjetnika i drugih kreativaca. Uz to bit će tu radionica za djecu i odrasle u sklopu drugih događanja kao što su Noć muzeja ili slični programi. Nažalost, pazinski će se muzej kako kaže uzrečica moći protegnuti koliko mu je, u ovom slučaju financijski, pokrivač dug, dodaje Visintin. Ističući kako će se unatoč tomu u muzeju održati i programi koji još nisu dogovoreni, ali će se zacijelo realizirati zahvaljujući dobrohotnim suradnicima muzeja. Dobronamjernih ljudi kojima je stalo do Pazina, grada, njegovih žitelja i tradicije koju žele sačuvati i prenijeti na nadolazeća pokoljenja. (Mirjan RIMANIĆ)