Dok se Hrvatska zabavlja izbornom kampanjom za parlamentarne izbore, njezini gradovi i opcine proživljavaju financijsku agoniju, a zadatak nove vlasti morat ce biti promjena odnosa prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi. U suprotnom, lokalna i regionalna samouprava ostat ce i bez prosjackog štapa.
Naime, prihodi poslovanja svih gradova, opcina i županija su manji za cetiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi od poreza na dohodak su manji za 7,8 posto, prihodi od imovine su za 1,8 posto veci, a komunalni doprinosi i naknade su 1,6 posto veci. Predsjednik Udruge gradova i rijecki gradonacelnik Vojko Obersnel kaže da je razoran ucinak na lokalne proracune imala izmjena stopa poreza na dohodak.
- Sredinom 2010. godine središnja državna uprava izmijenila je stope poreza na dohodak, najznacajnijeg prihoda lokalne samouprave s 57 posto udjela u ukupnim prihodima, i porezne olakšice bez konzultacija s lokalnom samoupravom, zbog cega je Udruga gradova prije godinu dana podnijela Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena poreza na dohodak.
Usporedbom prvog polugodišta 2010. godine i prvog polugodišta 2011. godine utvrdeno je da su osnove za ostvarivanje prihoda od poreza na dohodak približno jednake, što znaci da su prihodi od poreza na dohodak u prvom polugodištu 2011. trebali biti približno jednaki prihodima u 2010. godini. Medutim, zbog izmjene stopa poreza na dohodak prihodi s te osnove smanjeni su za 413 milijuna kuna, odnosno 7,8 posto. Do kraja 2011. godine smanjenje prihoda od poreza na dohodak procjenjuje se na 800 milijuna kuna, upozorava Obersnel.
Što se tice rijeckog proracuna, Obersnel kaže da je izvršavanje otežano, ali za sada nije upitno, unatoc svim problemima uzrokovanim cinjenicom da u Hrvatskoj kriza ne jenjava, iako Vlada pokušava to prikazati drugacije, a broj nezaposlenih i dalje raste.
- Naime, svi bitni pokazatelji na razini države - pad industrijske proizvodnje, pad gradevinske aktivnosti, visoka nezaposlenost, rekordna nelikvidnost - pokazuju da se gospodarstvo u Hrvatskoj puno teže i sporije oporavlja od krize u odnosu na vecinu zemalja u EU-u, kao i zemlje u našem okruženju, dok istovremeno gradani sve teže žive, što je vidljivo iz cinjenice da je prosjecni rast indeksa potrošackih cijena u prvih osam mjeseci ove godine 2,2, a realne bruto place u srpnju su pale za 2,4 posto.
Kada govorimo o proracunu Grada i prihodima, možemo konstatirati da je nastavljen pad prihoda od poreza na dohodak, kao najvažnijeg poreznog prihoda Grada. Podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da su prihodi od poreza na dohodak, bez prireza, manji za oko pet milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu ili 20 milijuna kuna manji u odnosu na 2009. godinu, a u odnosu na isto razdoblje 2008. manji su za cak 32,5 milijuna kuna, navodi Obersnel.
Njegovo je mišljenje da je to direktna posljedica nesmanjivanja broja nezaposlenih, te izmjena Zakona o porezu na dohodak - koji je na snazi od srpnja 2010. godine, a kojim su korigirane stope poreza na dohodak cime su jedinicama lokalne i regionalne samouprave uskracena znatna proracunska sredstva. (D. CUPAC/Novi list)