Na lokalne izbore u svibnju 2013. Hrvatska ce ipak izaci po nešto izmijenjenim pravilima. Kako se doznaje u Ministarstvu uprave, u tijeku je izrada izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrucnoj samoupravi te Zakona o lokalnim izborima, kojima ce se znacajno promijeniti dosadašnja praksa biranja opcinskih i gradskih vijecnika. Povecat ce se i odgovornost vijecnika te nacelnika i gradonacelnika, kojima ce fotelje doci u pitanje ne usvoje li na vrijeme lokalne proracune.
Nacrt zakona predvida da ce najmanje opcine, poput Lanišca, koje ima samo 347 stanovnika, birati sedam vijecnika u opcinsko vijece. Nešto brojnije opcine, koje imaju do 1.000 stanovnika (kao što su, na primjer, Funtana, Oprtalj i Lupoglav) birat ce devet vijecnika, dok bi one od dvije i pol tisuce stanovnika birale njih 11. Jedinice lokalne samouprave koje imaju više od pet tisuca stanovnika, poput opcine Medulin ili gradova Buzeta i Vodnjana, birale bi dva vijecnika više. Gradovi veci od deset tisuca stanovnika (poput Umaga, Poreca i Labina) imali bi pak 15 vijecnika.
Tablica koju predlaže resorno ministarstvo predvida izbor do 35 vijecnika za najvece gradove u zemlji, poput Zagreba ili Splita, iako je moguce da ih se bira do 31. U velike gradove, one koje imaju iznad 35 tisuca stanovnika, ubraja se i Pula, pa bi i njezino Gradsko vijece trebalo imati 35 clanova. Prijedlog zakona još nije dovršen, a u Hrvatskom saboru o njemu ce se raspraviti ujesen, u dva citanja.
- Logicno je da iz malih mjesta bude manje vijecnika. Problem hrvatskog sustava lokalne samouprave je njegova uniformiranost. Na isti se nacin biraju vijecnici u Brtonigli i u Puli, što nije logicno. To treba promijeniti, napominje politolog Davor Gjenero.
Broj opcinskih i gradskih vijecnika, primijene li se nove zakonske odredbe, mogao bi biti manji za stotinjak. U cijeloj Hrvatskoj izabrat ce ih se 7.373, što ce smanjiti troškove lokalne samouprave u vecini opcina i gradova. Gjenero, medutim, smatra da su promijene trebale biti znacajnije te da je nužno uvesti vecinski izborni sustav. (Pišu Dubravko GRAKALIC i Selvina BENIC)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU