Jesu li gradovi spremni na zaštitu okoliša, koliko su uspješni u podizanju svijesti da otpad više nije smeće, već vrijedna sirovina te što su sve poduzeli da bi osigurali preduvjete za uspostavu integriranog zbrinjavanja otpada, bile su teme diskusije održane u sklopu ovogodišnjeg susreta gradonačelnika i poduzetnika u Umagu na kojoj su sudjelovali predstavnici komunalnih poduzeća, Fonda za zaštitu okoliša i Grada Umaga.
I dok u nekim sredinama građani i dalje smeće bacaju u istu kantu, a rijetki su oni koji već imaju naviku primarne selekcije pa otpad odvajaju na kućnom pragu, poanta je da ih je na to kroz brojne edukacije i svakodnevni rad na terenu trebala naučiti i s tim upoznati lokalna samouprava, odnosno komunalne službe u gradskim i općinskim upravama.
Premalo konkretnih projekata koji imaju glavu i rep i koji su na tragu zbrinjavanja otpada kakav propisuje i novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom te izostanak medijskog pozicioniranja, neki su od razloga zbog čega neke jedinice lokalne samouprave teško uspiju zadovoljiti formu i povući sredstva koja im nudi Fond za zaštitu okoliša.
Na to je upozorio i direktor Fonda Sven Müller koji kaže da je očito nekim gradovima najlakše kandidirati "trivijalne" projekte koji su svima vidljivi, poput uređenja parka ili šetnice, umjesto da ozbiljnije razmišljaju kako da saniraju vlastite deponije i provedu projekte gospodarenja otpadom.
- Javljaju nam se gradovi da im treba novac za kupnju 200 kanti, a kada ih pitamo kamo s otpadom kada ga odvoje, odgovora nema. Naime, nije princip selektivno dodjeljivati novac, no gradovi moraju imati jasnu i konkretnu viziju, a mi ćemo im u tome pomoći, kazao je Müller te dodao da Fond razmišlja i o povećanju udjela sufinanciranja projekata koji bi išli u korist jedinica lokalne samouprave. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)