Nedavno su članovi Mjesnog odbora Joakim Rakovac koji obuhvaća starogradsku jezgru Poreča usvojili dokument u kojemu je zacrtana strategija razvoja starogradske jezgre u narednom dvogodišnjem razdoblju, do 2018. Članovi odbora nastojali su odgovoriti na krucijalno pitanje: kako oživiti starogradsku jezgru i uži centar grada. Pitanje se provlači kroz desetljeća vrtoglavog rasta turizma i gradnje novog Poreča. Iz dokumenta je vidljivo da su autori teksta svjesni da se revitalizacija može ostvariti jedino pod uvjetom povratka dijela stanovništva koji je stari grad napustio da bi se nastanio u udobnijim kvartovima izvan centra, tamo gdje su kuće okružene vrtovima, travnjacima i zidovima.
Snimanje imovinsko-pravne situacije
Strategiju razvoja starogradske jezgre pripremio je Kristijan Žužić, predsjednik MO Joakim Rakovac, koji ujedno predsjedava tijelom koje koordinira rad svih osam porečkih mjesnih odbora.
- Ovaj dokument koji su članovi usvojili nastao je u razgovoru s običnim građanima, ali i arhitektima, dizajnerima, muzealcima, botaničarima, ljudima iz struke, veli nam Kristijan Žužić koji će dokument proslijediti gradskoj vlasti, Uredu gradonačelnika koji je i u ovogodišnjem proračunu predvidio novac namijenjen istom cilju: oživljavanje uz daljnje uređenje staroga grada.
Žužić smatra da revitalizacija traži jaku političku volju, kontinuitet i praksu uključivanja svih relevantnih čimbenika koji su sa zbiljom staroga grada posredno ili neposredno povezani.
- Bitan preduvjet povratka Porečana u stari grad je temeljito snimanje imovinsko-pravne situacije svih zgrada i poslovnih prostorija kako bismo utvrdili javni udio u vlasničkoj strukturi. Mislim da bi se na temelju toga mogla pokrenuti nova stambena politika jer prostora ima čak i za novogradnju i to na mjestima srušenih zgrada za vrijeme bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata, a taj je prostor prenamijenjen u parkove i zelene površine. Konzervatorski zavod se o tome već očitovao i naznačio točna mjesta mogućih građevinskih intervencija sistemom interpolacije, poput prostora na Trgu Antona Grabara uz Dekumanus ili na Trgu Marafor, veli Žužić.
Dodaje da se nova stambena politika može provesti tek uz spoj privatnog i javnog novca, sistemom sufinanciranja koji je uvriježen u revitalizaciji starogradskih jezgri u Europi. Veliko je pitanje na koji način bolje redefinirati ulogu poslovnih prostora jer su gotovo svi u funkciji turizma, što znači da žive kroz ljetnu sezonu pa se u jesen i zimi pretvaraju u prazne rupe dok grad neminovno živi 12 mjeseci u godini. No, dokument članova MO Joakim Rakovac nudi i zanimljive projekte boljeg i svrsishodnijeg uređenja grada i ljeti.
Podrška obrtnicima i imidžu grada
- Nastojat ćemo definirati vizualni identitet grada, nastavit ćemo s uređenjem prometa, gradit ćemo novi sistem usmjeravanja pješaka kroz točno razrađene tematske i povijesne rute obuhvaćajući ulice koje su danas nekako u sjeni uobičajenih ruta pješaka. Vjerujem da možemo oživiti Botanički vrt, da se mogu aktivirati sporedne ulice nudeći tematske sadržaje. Primjerice, Gortanova ulica mogla bi postati ulica mozaika, Sveti Mauro mogla bi postati ulica umjetnika, u susjednom Mjesnom odboru Mate Balota na Peškeri mogao bi se izgraditi muzej Parenzane. Sve su to zahvati koji bi se upotpunjavali prenamjenom praznih poslovnih prostora u vlasništvu grada, u kojima bi se smjestile stalne postave umjetnina i arheoloških nalaza, objašnjava Žužić i dodaje da bi obogaćivanje sadržajima manje prometnih ulica pogodovalo poslovanju obrtničkih radnji i ojačalo imidž grada kao kulturnog središta. (Elio VELAN)