Bina-Istra namjerava u proljece iduce godine zapoceti završnu fazu radova na Ipsilonu, zbog cega ce nastojati skratiti stanku koja ce nastati po dovršenju sadašnje faze proširenja te prometnice.
Pri kraju je preoblikovanje Ipsilona u autocestu na potezima od Pule do Umaga i od Kanfanara do Pazina te sada koncesionar Bina-Istra pregovara s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture o nastavku radova. Da bi se Ipsilon u cijelosti dovršio, valja pretvoriti i dio od Pazina do Matulja u autocestu, izgraditi drugu cijev tunela Ucka, paralelne vijadukte Limska draga i Mirna te još jednu zaustavnu traku na dionicama Pula - Umag i Kanfanar - Pazin. Dio od Pazina do Matulja projektiran je i graden kao brza cesta, pa njegovi objekti nisu izgradeni u profilu autoceste. Zbog toga prije gradnje valja usvojiti studiju utjecaja na okoliš.
- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je 27. veljace odobrilo konacnu verziju studije, koja ce na javnu raspravu u jedinicama lokalne samouprave kroz koje prolazi taj dio Ipsilona - Pazin, Cerovlje, Lupoglav, Opatiju i Matulje. Necemo cekati dugu proceduru donošenja, vec idemo u projektiranje novih dionica, za što cemo uskoro raspisati natjecaj, kaže direktor Bina-Istre David Gabelica.
Na pitanje o mogucem produženju koncesije s 32 na 40 godina, o cemu je pisao Vecernji list, Gabelica kaže da se o tome nije razgovaralo s Ministarstvom. Ta je mogucnost jedna od pet koje investitori razmatraju da bi pokrili cjelokupnu investiciju.
- Dosad smo u izgradnju i održavanje Ipsilona uložili 750 milijuna eura. Po gruboj procjeni, za dovršenje ce nam trebati još 500 milijuna eura. Pravu cijenu cemo saznati nakon dovršenja svih projekata i kalkulacija, pa cemo tada izracunati mogucnosti povrata investicije, kaže Gabelica.
I Bina-Istra i Ministarstvo žele smanjiti godišnju dotaciju iz državnog proracuna za sufinanciranje gradnje. Ovo je davanje uvedeno 2001. kao kompenzacija za to što nije uveden zatvoreni sustav naplate na brzoj cesti.
Promet na Ipsilonu je, medutim, još uvijek nedostatan za isplatu uloženih sredstava. Primjerice, lani je Bina-Istra ostvarila 38 milijuna eura prihoda, a rashod za investicije bio je cak 230 milijuna eura. Pretvaranjem Ipsilona u puni profil i porastom prometa povecat ce se i prihodi od cestarine, pa bi prema planu, na kraju sadašnjeg roka koncesije 2027. Bina-Istra mogla imati godišnje prihode od 60 milijuna eura.
- Najviše nas smeta kada se u komentarima oko gradnje Ipsilona govori da je to najbolji posao Francuza u povijesti. Pritom se ne barata cinjenicama jer je izgradnja autocesta na rubu isplativosti, što se može vidjeti i s drugim pravcima u Hrvatskoj, zbog cega se razmatra i njihovo davanje u koncesiju. Uz to, mi smo hrvatska tvrtka. Francuski Bouygues ima 46 posto udjela, državne Hrvatske autoceste 45, dok preostalo otpada na Inu i Istarsku autocestu. Bouygues je nositelj gradnje, ali u stvari Ipsilon grade hrvatski kooperanti, a na gradilištu je zaposleno tek deset Francuza. Zahvaljujuci medunarodnom ugledu korporacije Bouygues dobili smo povoljne kredite za gradnju, pojašnjava Gabelica.
Za datum otvaranja dionice od Kanfanara do Umaga u profilu autoceste
odreden je 1. lipanj. Tog dana otvorit ce se i najoptereceniji dio
prilazne ceste od cvora Pula do Pomera - odnosno ceste za Medulin.
Otvaranje preostalog dijela Ipsilona koji se u ovoj fazi pretvara u
autocestu, od Kanfanara do Rogovici, predviden je za listopad.