U kojoj je fazi izrada prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Buzeta, upitao je na aktualnom satu buzetskog Gradskog vijeća vijećnik Elvis Černeka (IDS-HSU). Na njegovo pitanje nadovezao se i nezavisni Vlatko Mrvoš (lista SDP-HNS) uz konstataciju da plan treba hitno donijeti.
- Godine prolaze, ljudi su lagano nervozni, gradnja je stala, a bez gradnje nema investicija. Kada se traži lokacijska informacija za pojedinu česticu iz nadležnog županijskog ureda dobiva se odbijenica da se ne može izdati zbog donošenja novog prostornog plana. Nevjerojatno je da se ne može dobiti status čestice po starom važećem planu, rekao je Mrvoš.
Tipski objekti po vrtovima
Pročelnik resornog gradskog odjela Elvis Šterpin uzvratio je da je prostorni plan dovršen te predstoji još jedna javna rasprava i nakon toga pretpostavka je da bi se ukoliko sve bude u redu, plan mogao donijeti u kolovozu.
- Treba prethodno s resornim županijskim uredom uskladiti svaki detalj da se ne dogodi kao po prethodnoj javnoj raspravi da nam se zbog turističkih zona nije omogućilo da donesemo plan. To je bio glavni razlog bez obzira na izrađivača plana i njegove propuste, odgovorio je Šterpin. Najavio je da su Istarske ceste naručile sav potreban materijal i nove klupe za sanaciju odmorišta Selca, betonirat će se nova postolja i pomaknuti na ravni dio odmorišta.
Đani Soldatić (IDS-HSU) je rekao da ga je nemilo iznenadilo kada je kod zidina buzetskog starog grada naišao na žičanu ogradu na kojoj piše "Privatan posjed" i "Zabranjen prolaz", a upitao je i što se misli poduzeti s različitim nastambama po vrtovima starogradskih padina. Gradonačelnik Siniša Žulić uzvratio je da je, na žalost, bivša buzetska općina privatniku prodala vrt. Grad Buzet je prilikom izvođenja hitnih sanacijskih radova prošao preko te parcele i tada je privatnik zabranio prolaz i osvanula je ograda.
- Grad je na isti način mogao onemogućiti njemu prilaz do njegove parcele, ali nismo htjeli biti neodgovorni i neozbiljni. Nadamo se da će se naći zadovoljavajuće rješenje na dobrobit građana starog grada koji tu šetnicu često okoriste, rekao je Žulić. Istaknuo je također da su na inicijativu starogradskog Mjesnog odbora i komunalnog redara prije dvije godine poslane obavijesti i održani sastanci oko uvođenja tipskih objekata po vrtovima te će se to nastojati postupno rješavati.
Iseljavanje mladih
Dubravka Črnac Dujanić (nezavisna lista nositelja Damira Kajina) upitala je što je sa školskim odmaralištem u Vrsaru. Grad Buzet, uzvratio je gradonačelnik Žulić, dobio je dozvolu o pravu građenja i korištenja odmarališta u vlasništvu buzetske osnovne škole sa željom da ga rekonstruira. Izrađen je projekt rekonstrukcije, u prvoj fazi sanirana je dotrajala stolarija, krovište i fasada, a zapelo je na uvjetima protupožarnih inspekcija i konzervatora.
Damir Kajin (Kajinova lista) je ustvrdio da je Buzet grad koji dramatično stagnira i na začelju je među istarskim gradovima te da je prihod per capita po stanovniku lani bio 4.691 kunu, svega 33 kune veći od Lanišća.
- Buzet je solidaran kada treba sufinancirati Opću bolnicu pa i promašeni projekt, recimo Kaštijun, a s druge strane Istarska županija se prema njemu ponaša kao maćeha. Lani je financirala sa 8.550 kuna ogrjev i 159.950 kuna za buzetski Dom za starije, rekao je Kajin. Ustvrdio je da je iseljavanje mladih najveći buzetski problem jer od jedne školske generacije od pedesetak učenika izvan grada ostaje pola svake generacije. Upitao je tko vodi računa kamo mladi odlaze, zašto se ne vraćaju i zašto ne mogu u Buzetu naći posao ili sebi osigurati egzistenciju.
Usporedba s Lanišćem
- Od 2009. do 2015. godine prema financijskim izvješćima gospodarskih subjekata, na buzetskom području ima 702 radna mjesta više. U svibnju ove godine na Zavodu su bile 73 nezaposlene osobe ili 1,69 posto što je najniži rezultat od rujna 2008. godine koja je bila jedna od najboljih godina u buzetskom gospodarstvu. Prema podacima Instituta za javne financije, Buzet je na 16. mjestu među gradovima, a na 22. među svim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj po poreznim prihodima po glavi stanovnika. Usporedba s Lanišćem djelomično može zavarati, jer primjerice, Rijeka ima 546 kuna po glavi stanovnika manji prihod od Lanišća. Razlog tome je što je porezni prihod Lanišća vrlo nizak, a diže ga prihod od komunalne naknade i to što je plaća puno onih koji u Lanišću nemaju prebivalište i time dižu statistiku, odgovorio je Žulić. Dodao je da je teško komentirati iseljavanje mladih s obzirom da nema podataka. Istaknuo je također da Istarska županija ulaže u različite programe i projekte, pa su tako zadnjih godina zabilježene investicije u vrtić od preko milijun kuna putem EU fonda, a sustav grijanja i hlađenja promijenjen je i u osnovnoj školi te je uređeno puno županijskih i lokalnih cesta. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)